Odgoda liječenja raka od samo mjesec dana može izložiti pacijente većem riziku od smrti, prema istraživanju objavljenom u srijedu, zadnjem u nizu koje upućuje na utjecaj pandemije koronavirusa na druge aspekte zdravlja.
Odgoda liječenja događa se i u normalna vremena no pandemija koronavirusa to je dovela do razine bez presedana bacajući na koljena zdravstvene sustave širom svijeta.
U novoj studiji objavljenoj u medicinskom časopisu BMJ, britanski i kanadski znanstvenici utvrdili su da odgoda početka liječenja, bez obzira na to radi li se o kirurškom liječenju, zračenju ili kemoterapiji, ima značajan utjecaj na mortalitet kod sedam najčešćih vrsta karcinoma.
“Do sada nije bilo sustavnih pokušaja da se sagledaju svi dokazi o tome što odgode kod različitih vrsta liječenja znače za ishode kod oboljelih od karcinoma”, kaže Ajay Aggarwal, koautor istraživanja i klinički onkolog s London School of Hygiene and Tropical Medicine.
“Zbog toga što znamo da se to događa oboljelima od raka tijekom pandemije covida-19 ključno je utvrditi stvarni utjecaj”, kaže Aggarwal.
Istraživanjem je utvrđeno da čak i jednomjesečna odgoda može značiti šest do 13 posto veći rizik od smrti. Što je odgoda dulja to je rizik veći.
Autori opisuju svoje zaključke koji su plod analize desetaka međunarodnih istraživanja provedenih proteklih 20 godina kao “otrežnjujuće”.
Istraživanje sugerira da za “većinu glavnih karcinoma i liječenja ne postoji sigurno razdoblje odgode liječenja”, kazao je Aggarwal za AFP.
Znanstvenici procjenjuju da bi odgoda kirurškog liječenja od 12 tjedana za sve pacijente s rakom dojke, tijekom pandemije covida 19 u godini dovela do 1400 dodatno umrlih u Britaniji, u SAD-u 6100 dodatno umrlih, u Kanadi 700 dodatno umrlih i u Australiji 500 dodatno umrlih.
Mmoge bolnice u kojima je izbila zaraza koronavirusom morale su odgoditi sve postupke koji nisu hitni kako bi se smanjili rizici za pacijente.
U Britaniji znanstvenici kažu da se kod velikog broja stanja odgoda od 10 do 12 tjedana smatrala sigurnom uključujući i kolorektalne operativne zahvate.
“Naša studija sugerira da to nije slučaj i rizik prijevremene smrti mogao bi porasti za oko 20 posto. Slična odgoda za kemoterapiju raka debelog crijeva mogla bi povećati rizik za 44 posto”, kaže Aggarwal.
Pozvao je na hitne mjere kojima će se riješiti zaostaci i koristiti altenativne mjere liječenja poput kratkotrajnijeg, ali jednako učinkovitog zračenja.
Znanstvenici su temeljili svoje izračune na analizi 34 studije koje su obuhvatile postupke kod raka mokraćnog mjehura, dojke, debelog crijeva i rektuma, pluća i vrata maternice, kao i tumora glave i vrata.
Utvrdili su da odgoda od četiri tjedna povećava rizik od smrti za šest do osam posto.
Postoje i veći negativni učinci odgode liječenja primjerice kod četverotjedne odgode liječenja kolorektalnog karcinoma koja je rezultirala s 13 posto većim rizikom od smrti.
Komentirajući studiju Justin Stebbing, profesor onkologije s Imperial College London kaže kako je važno uravnotežiti rizike od covida-19 s onima povezanim s odgodom liječenja.
Prema radu objavljenom u časopisu Journal of the National Cancer Institute hospitalizirane osobe oboljele od covida-19 koje imaju i neki rak imaju bitno veći rizik od smrti u odnosu na one bez karcinoma.
“To je vrlo kompleksna i teška situacija i jasno moramo zaštititi ranjive onkološke pacijente od covida-19”.
Prema studiji objavljenoj u kolovozu u časopisu JAMA Network Open znanstvenici su utvrdili da se broj karcinoma koji se dijagnosticiraju svaki tjedan u SAD-u smanjio gotovo 50 posto u ožujku i travnju u odnosu na usporediva razdoblja.
federalna.ba/Hina
