U povodu Svjetskog dana borbe protiv trgovine ljudima koji se obilježava 30. jula, Međunarodna organizacije za migracije (IOM) u BiH i Ured državnog koordinatora za borbu protiv trgovine ljudima u BiH objavili su zajedničko saopštenje za medije.
Ove godine obilježava se 20. godišnjica usvajanja Protokola Ujedinjenih nacija za sprječavanje, suzbijanje i kažnjavanje trgovine ljudima, poznatog kao Palermo protokol. Također, prošlo je 25 godina od kada je IOM globalno započeo provedbu programâ za borbu protiv trgovine ljudima.
– Ova godišnjica predstavlja jedinstvenu priliku da Međunarodna organizacije za migracije (IOM) u Bosni i Hercegovini zajedno s Uredom državnog koordinatora za borbu protiv trgovine ljudima u BiH predstavi aktivnosti realizovane u okviru projekta „Kratkoročna i srednjoročna podrška u naporima u oblasti borbe protiv trgovine ljudima u BiH” kojeg financiraju Agencija Sjedinjenih Američkih Država za međunarodni razvoj (USAID BiH) i Ured za borbu protiv međunarodne trgovine drogom i provođenje zakona Ministarstva vanjskih poslova Sjedinjenih Američkih Država (US DoS / INL) – navodi se u saopćenju.
Ovogodišnji Svjetski dan borbe protiv trgovine ljudima usmjeren je na profesionalce koje su prva tačka kontakta za (potencijalne) žrtve trgovine ljudima (tzv. „first responders“). To su ljudi koji rade u različitim sektorima na identifikaciji, pružanju podrške, savjetovanju žrtava trgovine ljudima, kao i na procesuiranju i krivičnom gonjenju počinilaca ovog krivičnog djela. U okviru projekta „ Kratkoročna i srednjoročna podrška u naporima u oblasti borbe protiv trgovine ljudima u BiH”, IOM BiH obučio je 260 profesionalaca (uključujući socijalne radnike, policijske dužnosnike, tužitelje, osoblje koje radi u privremenim prihvatnim centrima, te zdravstvene radnike i profesionalce koji rade u obrazovanju i inspektoratima rada) na temu proaktivne identifikacije potencijalnih žrtava trgovine ljudima i nacionalnog referalnog mehanizma.
Nadalje, IOM je podržao jačanje kapaciteta Ureda koordinatora za borbu protiv trgovine ljudima uspostavom baze podataka/statističkog portala za identifikovane žrtve trgovine ljudima. Statistički portal će unaprijediti način prikupljanja podataka o žrtvama trgovine ljudima i pružiti priliku svim akterima u oblasti borbe protiv trgovine ljudima da na jednostavan i siguran način pristupe podacima u skladu s nacionalnim i međunarodnim standardima i propisima o zaštiti podataka.
Konačno, projekt je podržao Ured koordinatora za borbu protiv trgovine ljudima u procesu reforme nacionalnog referalnog mehanizma kako bi se osiguralo poboljšanje međuresorske suradnje, dosljednost referalnog mehanizma i njegova kompatibilnost sa ukupnim administrativno-pravnim okvirom u BiH. Krajnji cilj procesa reforme je da se unaprijedi sistem zaštite i pomoći žrtvama trgovine ljudima. Projekat je podržao i napore nadležnih institucija u istraživanju i procesuiranju ovog krivičnog djela kroz podršku Udarnoj grupi za borbu protiv trgovine ljudima i organizirane ilegalne imigracije u organizaciji sastanaka tužitelja i istražitelja specijaliziranih za borbu protiv trgovine ljudima sa svih nivoa vlasti.
Državni koordinator za borbu protiv trgovine ljudima BiH Samir Rizvo je izjavio da Ministarstvo sigurnosti i Ured državnog koordinatora za borbu protiv trgovine ljudima, skupa s nadležnim entitetskim, kantonalnim i institucijama iz Brčko Distrikta, nastavljaju s naporima usmjerenim ka unaprjeđenju sistema za borbu protiv trgovine ljudima u BiH.
– Projekt finansiran od USAID BiH, kojeg implementira IOM igra posebno značajnu ulogu u tekućem procesu reformisanja nacionalnog referalnog mehanizma i kapacitiranju članova uključenih u mehanizam da proaktivno identifikuju žrtve trgovine ljudima, kao i da podrže intenziviranje provođenja istraga i krivičnog gonjenja počinilaca ovog krivičnog djela – dodao je Rizvo.
Direktorica Misije USAID-a u BiH Nancy Eslick je kazala da SAD ove godine obilježavaju 20. godišnjicu globalnog Izvještaja State Departmenta o stanju u oblasti trgovine ljudima.
– U ovogodišnjem izvještaju se navodi da je BiH zemlja porijekla, tranzita i odredišta za trgovinu kako odraslih osoba, tako i djece. Pojavni oblici trgovine ljudima u BiH uključuju pružanje seksualnih usluga u privatnim stanovima i motelima, prisilno prosjačenje i služenje u domaćinstvu. Zbog nedovoljnog napretka u borbi protiv trgovine ljudima, BiH je 2020. godine ostala na Nadzornoj listi već treću godinu u nizu. Ako BiH naredne godine želi izbjeći automatsko spuštanje na nivo 3, potrebno je učiniti još mnogo toga u idućih deset mjeseci – kazala je Eslick.
Vlasti u BiH na svim nivoima, kako je dodala, moraju raditi na boljoj identifikaciji žrtava, boljoj direktnoj pomoći žrtvama i snažnijem krivičnom gonjenju počinitelja.
– Moramo raditi zajedno na ovom važnom pitanju. Uz podršku USAID-a i INL-a, projekt će nastaviti podržavati lokalne vlasti kako u njihovim naporima u borbi protiv trgovine ljudima kroz jačanje institucionalnih kapaciteta radi poboljšanja proaktivne identifikacije, zaštite i pomoći žrtvama trgovine ljudima, kao i radi intenziviranja sprovođenja istraga i krivično gonjenje počinitelja ovog teškog krivičnog djela kojim se kršenje temeljna ljudska prava i slobode – dodala je Eslick.
Povodom Svjetskog dana borbe protiv trgovine ljudima, kako je izjavio šef misije IOM-a u BiH Peter Van der Auweraert, važno je podsjetiti da ovo krivično djelo neminovno pogađa najranjivije među nama. To znači da kada vlasti i institucije ne uspiju istražiti, krivično goniti i osuditi počinitelje ovog krivičnog djela, oni ne samo da ne poštuju zakon i ne ispunjavaju svoje međunarodne obveze, već ne štite one među nama kojima je zaštita najpotrebnija.
– IOM je ponosan na ono što radi, zajedno sa svojim partnerima USAID-om i INL-om, kako bi podržao vlasti u BiH u borbi protiv trgovine ljudima i zaštitio i podržao žrtve. Uprkos navedenom, kao šef misije IOM-a u BiH, također sam bolno svjestan da, sve dok trgovina ljudima ostaje dominantna u BiH, svi, zajedno, ne činimo dovoljno. Ovaj Svjetski dan protiv trgovine ljudima trebao bi biti trenutak za sve nas da se zapitamo, što još možemo i trebamo učiniti kako bismo u potpunosti iskorijenili ovu pojavu – naveo je Peter Van der Auweraert, saopćeno je iz IOM-a u BiH.
Izvor: RTV SLON / Fena