Za četiri godine 40 hiljada građana Bosne i Hercegovine odselilo se u Njemačku. Ovaj podatak jedne njemačke fondacije nastavak je upozoravajućih brojki o masovnom iseljavanju iz naše zemlje.

Evropske diplomate pozivaju domaće političare da se okrenu ozbiljnim reformama kako bi omogućili bolji život svojih građana. Evropske integracije navode se kao najizgledniji izlaz iz ove situacije. Istovremeno, poražavajući podaci dolaze iz Republike Srpske gdje 65 posto ispitanih studenata iz Banjaluke i Istočnog Sarajeva ne podržavaju ulazak naše zemlje u Evropsku uniju.

Broj građana Bosne i Hercegovine koji su se doselili u Njemačku godišnje se povećavao za 10 hiljada i trenutno ih u toj zemlji živi 190 hiljada. Podaci su to njemačke Fondacije Konrad Adenauer. Jedini način da se bh. građanima vrati osjećaj perspekivnosti u domovini jesu evropske integracije i provođenje reformi, poruka je iz Njemačke.

“Koliko će brzo se BiH kretati ka EU, zavisi od toga kojom brzinom se provode reforme. Zbog ljudi i građana mi želimo da se reforme provode brže, da ih politika provodi brže na svim razinama”, rekao je za N1 Sven Petke, direktor Fondacije Konrad Adenauer.

Dugačka je lista obveza koje je pred bh. vlasti stavila Evropska komisija u svom Mišljenju o zahtjevu naše zemlje za kandidatski status. Šef Delegacije Evropske unije kaže da političari u fokus moraju vratiti pozitivni dijalog.

“Političari moraju da pošalju pozitivne poruke, da se bave tim problemom, da ljudima pošalju pozitivne poruke. Jer ako imate samo negativne stvari, poput korupcije, vidimo da ne postoji vlada. Dakle, mora se otvoriti nova diskusija i nova debata i uložiti mnogo posla i rada da bi se došlo do konkretnih mjera. Ne smije se zadržavati na negativnoj retorici”, izjavio je Lars-Gunnar Wigemark, šef Delegacije EU u BiH.

Kako zadržati mlade i stručne kadrove u našoj zemlji, raspravljalo se i na konferenciji u organizaciji Panevropske unije u Bosni i Hercegovini. Predstavnici mladih vjeruju da će približavanje BiH Evropskoj uniji ublažiti trend iseljavanja.

“Smatram da mladima treba dati mnogo više prostora da rade i da se dokazuju kako bi se osjećali vrijednima i cijenjenima u ovoj zemlji”, naveo je Ante Kelavić, predsjednik ZHS Pleter.

No, postoji li politička volja da se vlasti u BiH posvete rješavanju problema građana?

“Evropske integracije je jedna od tema oko koje se svi slažu. Međutim, uvijek postoji nešto drugo što predstavlja partikularni interes što zaustavlja realizaciju onoga što predstavlja zajednički interes. Ja ne znam kako ćemo napredovati dalje sa takvim stavovima”, istakao je Osman Topčagić, predsjednik Panevropske unije u BiH.

“Mislim da politika tu treba uraditi prvi korak. Poslati jasnu poruku da je ovo stabilna zemlja za život i rad. I ta neka pozitivna poruka politike može biti čak veći okidač za ekonomski rast, nego bilo koja druga ekonomska mjera”, poručio je ekonomista Faruk Hadžić.

Prema podacima Unije za održivi povratak, u posljednjih pet godina Bosnu i Hercegovinu je napustilo 180 hiljada ljudi, ili 50 hiljada porodica. Samo u ovoj godini bolji život izvan domovine potražilo je njih 30 hiljada. Vlasti u BiH, preokupirane maratonskim pregovorima i političkim uvjetovanjima, ne nude rješenje.

(RTV Slon/Nezavisne novine)