Područje općine Srebrenik, kao rijetko koja sredina u BiH, na svakom koraku krije neprimijetne spomenike koji upućuju da je u ovom kraju bio organiziran duštveni život još u predislamskom periodu. O tome svjedoči i lokalitet „Zvijezda“ koji se nalazi pored regionalnog puta Srebrenik-Gračanica, u slanjanskoj mahali Pirage, na kojem su prije nešto više od deset godina prilikom građevinskih radova sasvim slučajno otkrivene grobnice za koje se pretpostalvja da su stare više od 600 godina. Prema mišljenju dr. Edina Mutapčića, koji se dugo bavio istraživanjem ovog lokaliteta, položaj jedne od pronađenih lobanja ukazuje da se radi o grobnicama iz predislamskog perioda. –„Prilikom otkopavanja izvršenog u maju 2006. godine u čvrstoj i kompkatnoj zemlji pronađene su lobanje koje su bile okrenute u pravcu zapada, na osnovu čega se nametnuo zaključak da je ostatak tijela bio okrenut prema istoku. Na osnovu toga pouzdano se može reći da se radi o sahranjivanju u pravcu zapad-istok, što je, svakako, specifično za period srednjeg vijeka. Prilikom istraživanja ovog lokaliteta, od mještana smo čuli niz predanja o ovom kultnom mjestu koja kažu da je u tradiciji ukorijenjeno mišljenje da je s tog mjesta nešto stalno plašilo ljude“, ističe Mutapčić.
Prilikom ranijih građevinskih radova, u blizini ovog lokaliteta pronađeni su dobro očuvan ćup i ljudskom rukom obrađen kameni blok s uklesanim mačem za koji se pouzdano može reći da se radi o srednjovjekovnom stećku. U sklopu ovog lokaliteta do prije 20-ak godina ispred stare kovačke radnje stajao je i kameni blok koji je u narodu bio poznat kao „kamen koji se vraća“. Naime u narodnoj tradicji postojalo je vjerovnaje da je domaćin gazdinstva nekoliko puta pokušavao pomaknuti navedeni kamen, ali da se on uvijek vraćao na svoje mjesto. I taj kamen je imao prilično pravilnu formu pravougaonika i po svom obliku podsjećao je na stećak. Nažalost, svi ti vrijedni ostaci nisu sačuvani, što stručnjacima otežava rekonstrukciju i istraživanje ovog lokaliteta. U blizini lokaliteta „Zvijezda“ nalazi se i muslimansko mezarje s tek nekoliko sačuvanih starih nišana koji odražavaju način života u neka davna vremena. Ti nišani, prema mišljenju Mutapčića, svjedoče o prelasku na Islam stanovništva ovog naselja koje je kasnije sahranjivano nešto sjevernije od svojih predaka, koji su pripadali učenju Crkve bosanske. Rijetki sačuvani spomenici svjedoče da je u današnjoj Sladni još prije više od šest vijekova bio razvijen društveni život. –„Ovu tezu potkrepljuju i pisani podaci iz Prvog defterskog popisa iz 1.533. godine, prema kojima je Sladna u to vrijeme bila jedno od najvećih seoskih naselja u Zvorničkom sandžaku. Zabilježeno je da je Sladna tada imala 36 muslimanskih kuća i 15 neoženjenih muškaraca te 110 hrišćanskih kuća s 26 neoženjenih muškaraca i jednu hrišćansku baštinu“, naglašava Mutapčić. Lokalitet „Zvijezda“ koji je u narodnoj tradiciji već odavno stekao status kultnog mjesta i danas svjedoči da stanovnici ovog kraja, iako su u 15. vijeku promijenili vjeru, nisu se tako jednostavno odricali svojih predaka te su dugo sahranjivani na istom lokalitetu.