Mediacentar Sarajevo objavio je publikaciju “Stavovi, navike i potrebe mladih za medijskim sadržajima u BiH”, autora Anide Sokol i Senada Alibegovića, koja daje pregled medijskih navika i potreba mladih za medijskim sadržajima, njihovih stavova i znanja o medijskim standardima i medijskim slobodama i pregled medijskih sadržaja za mlade u BiH. Cilj je bio ispitati šta su glavni izvori informacija za mlade u BiH, ko su njihovi omiljeni novinari i influenseri i koje teme nedostaju u medijima, kako bi se, između ostalog, dale i preporuke za medije kako da kreiraju specijalizirane edukativne i informativne sadržaje za mlade.

”Informacijsko-komunikacijske potrebe mladih u BiH znatno su se promijenile u posljednjih nekoliko godina, prije svega u kontekstu sve veće digitalizacije njihovih komunikacija ali i načina na koji konzumiraju informacije, a to je da očekuju da su one brze, vizualne i besplatne. Mediji svakako moraju pratiti ove trendove, ali ne smiju ni zanemariti svoju odgovornost da podižu nivo kvaliteta, a ne samo forme informacija i sadržaja koje nude mladima”, govori profesorica Lejla Turčilo sa Fakulteta političkih nauka u Sarajevu i jedna od recenzentica istraživanja.

Neki od glavnih rezultata istraživanja pokazali su da su online mediji osnovni izvor informacija za 65% ispitanika, dok su društvene mreže glavni izvor informacija za nešto više od 28% ispitanika, a u manjoj mjeri su to porodica i prijatelji (oko 2%), televizija (1,25%), te štampa i radio (0,62%).

Kada je riječ o društvenim mrežama, rezultati istraživanja su pokazali da ispitanici najviše vremena provode na Instagramu (56%), zatim na Facebooku (22%) i YouTubeu (oko 11%), dok su TikTok sa 5% i Twitter s 2% manje popularni, a samo tri ispitanika su navela da ne koriste društvene mreže.

”Mladi ljudi, zahvaljujući rapidom razvoju tehnologije i društvenih mreža, mijenjaju medijske navike i okreću se digitalnom svijetu, što uz nedovoljno edukacije i medijske pismenosti, te nedostatak kvalitetnog i objektivnog medijskog izvještavanja i zanimljivog i pristupačnog sadržaja, može imati značajne posljedice”, kaže Senad Alibegović, jedan od autora istraživanja.

Tradicionalni mediji u BiH nude malo specijaliziranih sadržaja za mlade iako medijski predstavnici govore da pokušavaju privući mlađu publiku, pratiti aktivnosti i rad mladih i omladinskih organizacija. Više od polovine ispitanika (66%) u anketi nije zadovoljno sadržajem online medija i sadržajem radijskih i televizijskih programa. Pored toga, istraživanje je pokazalo da mladi imaju veoma negativne stavove prema medijima u BiH i smatraju da šire političku propagandu, etnonacionalne tenzije, laži i clickbait sadržaje, te pružaju senzacionalističke i nepotrebne informacije. Smatraju da u medijima nedostaje pozitivnih priča, specijaliziranih emisija za mlade, razgovori sa mladima, priče o kulturi, nauci i ekologiji i konkretne informacije o školovanju i poslovima.

”Praćenje i analiza medijskih navika građana, a naročito mladih ima višestruku ulogu. Ono može pomoći u identifikaciji ne samo trendova i ključnih dešavanja koje oblikuju njihovu percepciju o društvu, već i u prepoznavanju vrijednosti koje su plasirane i konzumirane u odnosima i vremenima informacijske zasićenosti. Praćenje ovih pojava izravno pomaže u osiguravanju relevantnih podataka koji, pored svoje akademske vrijednosti, imaju i praktičnu primjenu u javnim politikama, a naročito u suzbijanju negativnih trendova radikalizacije među pojedinim ranjivim grupama mladih”, kaže Jasmin Hasić, profesor na SSST-u u Sarajevu i jedan od recenzenata istraživanja.

Istraživanje je rađeno od maja do jula 2021. godine, a uključivalo je upitnike, ankete, intervjue i fokus grupe u kojima su učestvovali mladi iz BiH, kao i predstavnici medija i omladinskih organizacija.

Ova publikacija objavljena je u okviru projekta “Mladi za bolje medije”, koji finansira Evropska unija, a zajednički implementiraju Mediacentar Sarajevo i Ja bih EU. Cijela publikacija dostupna je na ovom linku.

(hocu.ba)