Uprkos pandemiji novog koronavirusa COVID-19 i ove godine će dostojanstveno biti obilježen 12. maj, Međunarodni dan sestrinstva. Ovaj datum se povezuje sa rođenjem začetnice modernog sestrinstva Florens Najtingel (Florence Nightingale).
Sabina Čolić, diplomirana medicinska sestra, predsjednica je Komore medicinskih sestara/tehničara koja samo u Zeničko-dobojskom kantonu okuplja oko 2.250 medicinskih sestara, tehničara i babica. Medicinske sestre – tehničari su najbrojniji zdravstveni radnici u svakom zdravstvenom sistemu – u svijetu ih ima preko 30 miliona, u Bosni i Hercegovini dvadesetak hiljada.
Pod velikim pritiskom
– Već drugu godinu zaredom, zbog pandemije, ne možemo obilježiti Dan sestrinstva edukativno-promotivnim naučno-stručnim skupovima, kako smo to činili ranijih godina, ističe Čolić. Ona ističe da je Covid-19 stavio zdravstveni sistem pod veliki napor, te su do izražaja došle mnogobrojne zdravstvene slabosti, te su medicinske sestre i tehničari stavljeni pod veliki pritisak.
– Puno su izloženi stresu, “sagorjevanju” na poslu, infekcijama, svjedočimo i nekoliko smrtnih slučajeva kolega, što znači da je sve to nenadoknadiv gubitak za sve nas. U odgovoru na ovaj veliki pritisak, mi smo najbrojniji pružaoci usluga. Na čelu te brobe medicinske sestre i tehničari su se pokazali ko su, šta rade i zašto je vrlo važno da se ulaže u taj važan resurs, kaže Čolić.
Međunarodno vijeće sestara-tehničara (ICN) kojeg čine 130 nacionalnih udruženja iz cijelog svijeta ove godine je za obilježavanje svog datuma odabralo slogan “Glas da povede – vizija zdravstvene njege budućnosti”
Svjetska udruženja medicinskih sestara i tehničara u posljednje vrijeme sve više prepoznaju sestrinstvo u javnom zdravstvu, “Public health nursing”, za što kod nas još uvijek nema adekvatnog prijevoda.
– Ono ustvari na jednom mjestu okuplja sve aktivnosti medicinskih sestara i tehničara generalno u javnom zdravstvu, od preventivno-promotivnog rada s djecom, porodicama, različitim grupama stanovništva, na radnom mjestu, u školama, u vrtićima i slično. Upravo su oni doprinijeli razvoju novih metodologija, koje se provode u ovim pobrojanim institucijama i ustanovama, te time direktno radili na smanjenju i sprečavanju širenja Covid-19 pandemije, ističe doc.dr. Nino Hasanica, načelnik Službe za školsku higijenu Instituta za zdravlje i sigurnost hrane Zenica.
Zastrašujuća statistika
Nažalost, podaci o stvarnom broju umrlih, oboljelih i zaraženih zdravstvenih radnika daleko su veći od onih koji su objedinjeni u izvještajima ICN-a. A po njima, do kraja 2020. bilo je zaraženo više od 1,6 miliona zdravstvenih radnika samo u 34 države koje su dostavile izvještaj. podaci govore 2.710 umrlih, ali je taj broj znatno veći.
Prosjek zaraženih zdravstvenih radnika kreće se i do 30 posto svih zdravstvenih radnika. Više od 80 posto medicinskih radnika ima evidentirane mentalne probleme usljed preopterećenja i rizika na poslu.
Procjena ICN-a je da će globalno do 2030. nedostajati više od 13 miliona medicinskih sestara. Razlozi za ovu crnu statistiku su i podatak da će u narednih deset godina jedna od šest medicinskih sestara otići u penziju (potrebno obrazovati skoro pet miliona osoba), a dodatno je zabilježen i do sad najveći odlazak iz profesije, usljed profesionalnog stresa i opterećenja.
Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) je dala nekoliko preporuka poput ulaganja u obrazovanje medicinskih sestara i babica, zapošljavanje većeg broja specijaliziranih medicinskih sestra, ulaganje i jačanje liderskih vještina medicinskih sestara i babica, jačanje i prepoznavanje sestrinske uloge u zdravstvenom sistemu, te pružanje podrške zdravstvenim radnicima u jačanju i provođenju promocije zdravlja i prevencije bolesti, a koji su ključni za dalji razvoj sestrinske profesije u budućnosti.
