Mreža Aarhus centara u Bosni i Hercegovini pozdravlja jednoglasno usvajanje Prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Zakona o zaštiti prirode u Federaciji BiH, koje je jučer, 24. oktobra 2024., usvojeno u Predstavničkom domu Parlamenta Federacije BiH. Međutim, izražavaju ozbiljnu zabrinutost zbog nekih ključnih nedostataka u procesu i sadržaju samih izmjena.
„Pozdravljamo izmjene zakona, posebno one koje olakšavaju i ubrzavaju procedure zaštite područja u Federaciji BiH. No, suštinski problem ostaje politika izdavanja koncesija, jer nema zabrane štetnih djelatnosti i projekata u zaštićenim područjima. I dalje traje kolizija između zaštite i narušavanja prirode,“ izjavila je Majda Ibraković iz Eko Foruma Zenica.
S jedne strane, Mreža Aarhus centara u BiH izražava zadovoljstvo zbog jednoglasnog usvajanja zakona u Predstavničkom domu, što potvrđuje prepoznavanje važnosti zaštite prirodnih resursa i usklađivanja sa međunarodnim standardima, te smatra da će ove izmjene doprinijeti unapređenju zaštite okoliša i efikasnijoj implementaciji međunarodnih konvencija.
Međutim, ostaje nekoliko ozbiljnih zabrinutosti:
1. Nedostatak zabrane štetnih aktivnosti u zaštićenim područjima: Mreža Aarhus centara uložila je značajne napore u pripremi komentara i preporuka, posebno u vezi s potrebom zabrane gradnje malih hidroelektrana (MHE) u zaštićenim područjima. Nažalost, naši prijedlozi nisu prihvaćeni, što predstavlja značajan propust i potencijalnu prijetnju prirodnim resursima i biodiverzitetu.
2. Odsustvo mehanizama za građanske inicijative: I dalje nedostaju mehanizmi koji bi omogućili građanima da pokrenu inicijative za proglašavanje novih zaštićenih područja. Aktivno uključivanje lokalnih zajednica je od ključnog značaja za uspješnu zaštitu prirode, a nedostatak ovih mogućnosti može umanjiti efikasnost zakona.
3. Nedostatak mogućnosti za upravljanje zaštićenim područjima od strane udruženja građana: Naš prijedlog da se omogući nevladinim organizacijama i udruženjima građana da upravljaju zaštićenim područjima nije prihvaćen, uprkos uspješnim primjerima iz Republike Srpske, kao što je slučaj Vrela Sane, kojim uspješno upravlja udruženje “Greenways” u saradnji sa lokalnim šumskim gazdinstvom.
Mreža Aarhus centara u BiH nastavit će sa zalaganjem za promociju zaštite prirodnih resursa i osiguravanjem da se glas građana čuje. Pozivamo nadležna tijela da preispitaju ključne aspekte zakona i uzmu u obzir naše preporuke kako bismo zajedno radili na održivoj zaštiti prirode u Federaciji BiH, navodi se u saopštenju.
