Vraćaju nam se zaboravljene bolesti u vidu veće opasnosti. Tuzlanski kanton bilježi povećan broj djece oboljele od morbila i to u vidu težih slučajeva koji zahtijevaju hospitalizaciju. Slučajevi morbila zasad su zabilježeni u tri općine u ovom kantonu.
Prvi slučajevi identificirani su u zadnjoj sedmici 2023. godine, njih 12, međutim, zaključno s ovom sedmicom već je registrovano 30 slučajeva. Broj se povećava i, uzimajući u obzir da je proteklih godina zabilježen značajno niži obuhvat imunizacijom od potrebnog da se ova bolest ne bi javljala u epidemijskom obliku, možemo tvrditi da bolest ima tendenciju širenja i da je pred nama epidemija morbila, upozorio je Sanjin Musa, voditelj Službe za epidemiologiju zaraznih bolesti ZZJZ FBiH, gostujući u Dnevniku 2 FTV-a.
Uglavnom je riječ o djeci koja nisu vakcinisana i u tome leži uzrok problema. Na osnovu istraživanja prvih slučajeva pojave ove bolesti, utvrđeno je da su oni vezani za jedan vrtić u kome 80% djece nije bilo vakcinisano, naveo je Musa.
Morbili su vrlo zarazna bolest koja se vrlo lako širi i, kad je u pitanju njena prevencija, najvažnija je imunizacija, ali se traži vrlo visoki obuhvat od 95% da bi se spriječilo njeno javljanje širenje. Međutim, ističe Musa, u protekloj godini obuhvat imunizacijom bio je oko 50%, s tim da ima dijelova gdje je obuhvat dosezao jedva 30%. To je razlog za zabrinutost i potrebno je učiniti javni poziv da se roditelji odazovu na vakcinaciju i sprovedu ono što je potrebno, poručuje Musa.
Pored morbila, zabilježena je i pojava velikog kašlja ili hripavca. To je bolest koja izaziva dugotrajni kašalj koji iscrpljuje dijete i može dovesti do komplikacija poput upale pluća i nekih neuroloških problema. Musa navodi da se i ova bolest može spriječiti pravovremenom vakcinacijom koja se provodi tokom prve godine, a potom ide revakcinacija u drugoj i pred polazak u školu.
Prema njegovim riječima, Zavod za javno zdravstvo Federacije Bosne i Hercegovine u proteklim godinama ukazivao je kroz više aktivnosti na važnost obuhvata rutinskim programom imunizacije, međutim, to je aktivnost koju treba kontinuirano provoditi i učinak je, kaže, još uvijek nedovoljan.
“Stječe se dojam u javnosti da je to zbog toga jer se neko protivi imunizaciji. Međutim, suština je da pravovremena imunizacija treba biti na vrhu prioriteta. Dijete treba proći kroz cijeli ciklus imunizacije. Počinje s porodilištem, pa ide s prvim mjesecom, drugim, četvrtim, šestim, pa s 12 meseci, pa u drugoj i petoj godini i kasnije sa završetkom osnovne škole. Desi se da roditelj propusti neku imunizaciju. I onda kad informacija o nekoj bolesti dođe u javnost, poveća se interes za nju. Trebamo se pitati zašto strah treba biti glavni motivator za imunizaciju. Ona je preventivna mjera jer dovodite zdravo dijete da bude vakcinisano i da bi stvorilo zaštitu od potencijalnih bolesti koje može susresti tokom života”, istakao je Musa.
Govorio je i o koronavirus. Kaže da su danas, s tim u vezi, u pitanju individualne preventivne mjere: i dalje je to vakcinacija protiv kovida, ali i neke druge mjere s kojima smo se susretali tokom pandemije. Kovid je i dalje prisutan, ali se puno manje testira i bolest ima kliničku sliku prema kojoj ga je teško razlikovati od drugih respiratornih oboljenja.
“I dalje provodimo testiranje na određenim mjestima i ono što vidimo jeste da su hospitalizirani komplicirani slučajevi, uglavnom, osobe u dubokoj starosti i oni koji su opterećeni s brojnim komorbiditetima”, dodao je Musa.
federalna.ba
