Suhoća kože

Prema riječima nutricionistice Amele Ivković-O'Reilly, kako bi pravilno funkcionirao, organizmu je potrebna dovoljna količina vode. Ako je ne dobiva, cirkulacija krvi slabi, krvni pritisak pada, mišići gube snagu i postaju manje otporni na uobičajene napore, sve teže se koncentriraju i jedva podnose visoke ljetne temperature. Ako se ne unosi dovoljno tekućine, tijelo se pregrijava i hronični bolesnici se izlažu riziku od toplotnog udara.

– Glavobolja i tahikardija te suhoća kože i sluznica prvi su znaci za uzbunu. Ljetnim klimatskim uvjetima potrebno je prilagoditi i ishranu, pa jelovnik mora biti lagan, osvježavajući, bogat hranjivim tvarima te, što je posebno važno, vodom, koju na vrućinama organizam vrlo brzo gubi. Trebamo unijeti onoliko tekućine koliko smo dnevno izlučili znojenjem i mokrenjem. Najbolje je početi dan čašom vode u koju je iscijeđen limun jer to osvježava, a i potiče probavu – istakla je Ivković-O'Reilly.

Riba i piletina

Svježe cijeđeni sokovi od voća i povrća, dodaje, bogati hranjivim tvarima, mogu biti odlični obroci tokom vrućeg ljeta, kao i hladne supe i povrtne salate. Za nešto konkretniji obrok prednost treba dati ribi, piletini ili puretini pirjanoj na kokosovom ulju i obilno prelivenoj maslinovim uljem.

– U svakom slučaju, prehrana ljeti mora biti lako probavljiva kako ne bismo opterećivali organizam izmučen vrućinama. Stoga, neka se jelovnik bazira na obilju tekućine, voću i povrću te ribi ili mesu pripremljenim na lešo i začinjenim s puno maslinovog ulja i svježih začina – kaže Ivković-O'Reilly.

Voće i povrće koje sadrži vodu

Krastavac je, govori Ivković-O'Reilly, apsolutni pobjednik kad se radi o količini vode koju sadrži. Također, tu su i celer, koji je osim vode, bogat i mineralnim solima, pa zelene salate, rukola, paradajz, tikvice, dinja, lubenica, kajsija, breskva, šljive te maline i borovnice. Sve nabrojano je puno vode, ali i potrebnih vitamina i minerala.