Zbog posljednjeg femicida u Sarajevu, ali i niza onih koji nisu spriječeni (njih 14 u posljednje dvije godine u BiH) i nakon kojih nismo adekvatno postupali – Komisija za ravnopravnost spolova Predstavničkog doma Parlamenta FBiH održala je konferenciju sa koje je apelovano na nužne i hitne korake. Svaka od govornica istaknula je važnost izmjena Krivičnog zakona BiH, kao i Zakona protiv nasilja u porodici. Uputile su i poruke kako je femicid postao praksa, a ne incident, te da svjedočimo pandemiji ovog zločina. S tim u vezi, podcrtale su i sljedeće: Femicid nije kraj tragične ljubavi, to je ubistvo iz mržnje.

“Javno od Vlade FBiH tražimo informaciju o tome šta su uradili”

Predsjednica Komisije za ravnopravnost spolova u Parlamentu Federacije Bosne i Hercegovine, Alma Kratina, istakla je kako zakonski okvir u BiH nije usklađen sa međunarodnim konvencijama, te da javni diskurs uopće nije demotivirajući za buduće nasilnike.

“Treba nam novi zakon o zaštiti od nasilja u porodici, te izmjene i dopune Krivičnog zakona. Ova Komisija je krajem septembra uputila Parlamentu FBiH zaključak kojeg je on usvojio, i koji je obavezujući za Ministarstvo pravde FBiH i Vladu FBiH. On podrazumijeva da u roku od 90 dana dostave novi tekst Zakona o zaštiti od nasilja u porodici, ali i izmjene i dopune Krivičnog zakona. Mi u ovom momentu nemamo iz Vlade FBiH transparentnu informaciju dokle je proces stigao, a nemaju još puno vremena da nam dostave ove zakone. Javno tražimo da nam dostave informaciju šta su dosad uradili, a sjednicu imamo 22. novembra. Samo zahvaljujući nevladinim organizacijama, mi smo uspjeli uraditi male korake, koji su ipak veliki za žrtve nasilja”, rekla je Kratina, pri tome misleći na uvođenje instituta osobe od povjerenja koji će pomoći žrtvama nasilja, a što je rezultat lobiranja nevladinih organizacija.

Apelovala je i na građane, naglašava kako mora postojati shvatanje da nasilje nije privatna stvar!

Pandemija femicida

Ana Vuković, ravnateljica Gender centra Vlade FBiH, jednog od mehanizama koji nadgleda provođenje zakonodavnog okvira, tvrdi – zakoni su tu, ali upitno je kako se implementiraju.

Upozorila je i da svjedočimo pandemiji femicida.

“Ovo nije incident, ovo je već postala praksa. Zato se obraćam svin institucijama: Moramo zajednički uraditi sve da riješimo ovo pitanje, počevši od prevencije”, navela je.

Podsjetila je da se na adekvatan način ne vrši ni procjena rizika, s obzirom da se i u posljednjem slučaju femicida, kao i u nekima od ranije, radi o prestupniku koji je već osuđivan.

Između ostalog, dodala je i da je Gender centar Vladi FBiH podnio prijedlog nove Strategije protiv nasilja u obitelji, za period 2023/2025. godinu.

“Imamo i počinitelja koji je dobio godinu dana zatvora – jer je samohrani otac”

Medijima se obraćala i direktorica fondacije Infohouse, Đenana Alađuz, podsjetivši da u BiH femicid nije klasificiran u Krivičnom zakonu, ali postoji teško djelo ubistva i ubistvo iz mržnje, na osnovu čega se može presuditi i do 40 godina zatvora.

Istovremeno, istakla je Alađuz – imamo i sud koji je jednom od počinitelja presudio na godinu dana zatvora jer je samohrani otac. A samohrani je otac jer je ubio drugog roditelja.

“Najčešće dodijeljena kazna je 9,9 godina. A uz dobro vladanje se može izaći i ranije”, podsjetila je Alađuz.

Kontinuirano raste broj prijava o konfliktnim razvodima

I obumudsmenka za ljudska prava u BiH Jasminka Džumhur bila je jedna od govornica koja je podcrtala kako bilo kakva parcijalna rješenja neće zaustaviti poraznu statistiku.

Učinit će to, ponovila je – izmjene Zakona protiv nasilja u porodici, te izmjene Krivičnog zakona BiH. Potrebno je osigurati i zaštitu novinara, medicinskih i socijalnih radnika, ali izmijeniti i procesni zakon.

Krivični procesni zakon mora osigurati procjene potreba žrtve i rizičnih faktora. Institucija ombudsmena iz godine u godinu bilježi broj žalbi vezanih za konfliktne razvode, gdje su ugrožena i djeca.

Održan i hitan sastanak na nivou KS

Današnjoj konferenciji prisustvovala je i Vildana Bešlija, predsjedavajuća Komisije za ravnopravnost spolova KS.

“Upravo dolazim sa sastanka sa komesarom policije KS kojeg smo hitno sazvali. Razgovarali smo o tome koje su tačke koje treba preduprijediti, te šta se može uraditi u praćenju i žrtve i počinitelja nasilja. Uradit ćemo sve da se to promijeni”, obećala je Bešlija.

Također, Jadranka Miličević iz Fondacije Cure, istakla je da je održan i sastanak sa resornim ministrima i ekspertima, na kojem je pokušano objediniti dosadašnje inicijative, te izvršiti pritisak na federalni parlament, u čijim ladicama još od prošle godine stoje određene inicijative za izmjenu dva zakona kojeg su sve sagovornice istakle kao ključne.

Miličević naglašava – na prvoj narednoj sjednici mora se oformiti ekipa koja će dosadašnje materijale objediniti. Traži uključivanje u proces i stručnjaka iz akademske zajednice, te predstavnike nevladinih organizacija. Napominje da je u cijelom procesu ključno uspostaviti i bazu podataka o počiniteljima nasilja nad ženama.

N1