Zapadni svijet danas živi u doba opsesivne čistoće koristi antibakterijske sapune, kućanske potrepštine koje ubijaju 99,99 posto bakterija, tušira se svaki dan i neprestano mijenja odjeću, ručnike i plahte, iako stručnjaci već neko vrijeme poručuju kako previše čistoće vodi u bolest, prenose mediji.

Smatra se da su mikroorganizmi loši, jednostavno rečeno. Ali istovremeno nas znanstvenici upozoravaju da je loše inzistirati na prevelikoj čistoći jer to vodi u astmu i mnoge vrste alergija. Treba uspostaviti ravnotežu, poručuju, između potrebe za potpunom čistoćom i života sa spoznajom da su bakterije svuda oko nas.

Od 19. stoljeća je poznato da neke bakterije izazivaju bolesti, a otad je čistoća značajno poboljšala ljudsko zdravlje. Ipak, nisu svi mikroorganizmi loši. Istina je da postoje bakterije koje uzrokuju smrtonosne bolesti, ali većina ih je ipak iznimno korisna za naše zdravlje, i u organizmu i u okolišu.

Godine 1989. britanski epidemiolog David Strachan bio je prvi koji je sugerirao da bi izlaganje infekcijama tijekom djetinjstva moglo osigurati dobru obranu protiv alergija kasnije u životu.

Alergija se zapravo razvija kada organizram percipira bezopasne supstance kao veliki napad. Naša tijela, kaže Dorothy Matthews, biologinja na Russell Sage College u Troyu, New York, pretjerano reagiraju na korisne mikrobe jer je naš imunosustav zaboravio kako s njima živjeti u miru.

Graham Rook, epidemiolog na University College u Londonu stoga preporuča da mama svojom slinom očisti dudu koja je pala na pod umjesto da bebi da novu, sterilnu. Onima koji misle da su psi prljavi poručuje da ti ljubimci kod djece mogu smanjiti alergije. Terapija izlaganjem počinje pri rođenju – stoga je za djecu bolje da budu rođena prirodnim putem nego carskim rezom, kaže Rook.

Slijedi pitanje kako se zaštititi od bolesti koje uzrokuju loše bakterije, a zadržati dobre. Rook kaže da je ključno pranje ruku, dobro i dovoljno dugo, ali svi dijelovi tijela ne moraju se prati na taj način, kaže on. Mijenjanje donjeg rublja svaki dan spada u kategoriju nužnog.

Što se tiče kuće, nije važno pretjerano čišćenje nego ciljano i pravodobno, što je bolje nego “jednom tjedno”, kaže Sally Bloomfield, čelnica Međunarodnog znanstvenog foruma za higijenu doma. Ako se na kuhinjskoj podlozi reže povrće, čišćenje može pričekati, ali ako se režu meso i riba – ne može. Ne postoje znanstveni podaci o tome koliko često mijenjati plahte, pidžame i ručnike, ali ona predlaže jednom tjedno uz opasku – ne ih dijeliti.

Posebno oprezan treba biti s kuhinjskim krpama i spužvicama, a kod korištenja zahoda zatvarati dasku.

Djeca koja rastu u okruženju koje nije opsesivno čisto imaju manju stopu alergija i astme, zaključak je znanstvenika. Zdrav život potiče se i izlaganjem domaćim životinjama te bezopasnim ali ključnim mikroorganizmima u prljavštini, hrani i vodi.

(Klix.ba)