Bosna i Hercegovina, prema prognozama Svjetske banke, u ovoj godini ostvariće rast ekonomije od 3,2 odsto.
Ovim su potvrđene procjene te međunarodne organizacije koja je još u oktobru prošle godine snizila prognoze rasta bruto domaćeg proizvoda u BiH za 2017, 2018. i 2019. godinu. Prema januarskom izvještaju Svjetske banke, BiH je evropska zemlja u kojoj su prognoze ekonomskog rasta najviše smanjene, te je 2017. godina umjesto na 3,2 projektovana na tri odsto, a ova godina umjesto 3,7 na 3,2%. Umjesto 4%, ekonomija u 2019. godini trebalo bi da poraste za 3,4 odsto, što je još manje nego što je predviđano u oktobru, dok je projekcija za 2020. zasad 3,5 odsto.
“Imamo problem jer mi konstantno kasnimo u reformama, a one ne mogu dati rezultat u istoj godini kada se sprovedu. Ako reforme iz 2016. sprovedete u 2017, to sve ide usporeno, a mi ono što smo precizirali u 2016. nećemo najvjerovatnije sprovesti ni u ovoj godini. Kod nas se sprovodi samo ono što je politički prihvatljivo”, kazao je ekonomista Marko Đogo. Đogo ističe da je za BiH najmanje prihvatljiva stopa rasta od pet odsto.
“Ali, to se kod nas ne događa, jer bi trebalo izaći pred javnost i reći – nemamo novca i nema više tolikih socijalnih davanja, moramo da otpustimo dio ljudi iz javnog sektora i to je to”, navodi Đogo.
Zoran Pavlović, ekonomski analitičar, ističe da ovakvi rezultati nisu ništa neočekivano.
“Ništa čudno, suština je da se ne može kreirati ekonomski rast u zemlji ako ne postoje mjere finansijske pomoći i jasno definisana strategija, a mi to ništa nemamo. Nemamo koncept mjera zaštite domaćeg proizvođa ni zaštite od bescarinskog uvoza iz EU. Jedino rješenje je da radimo na strateškim mjerama i projekcijama koje moraju biti usaglašene, a koje bi upravo stavile naglasak na zaštitu domaće proizvodnje. Sa druge strane, neophodno je formirati fond koji će biti korišten isključivo za jačanje domaće proizvodnje”, kaže Pavlović.
Stručnjaci Svjetske banke u dijelu izvještaja koji je posvećen BiH naglasili su da je fiskalni sektor najveća prijetnja za ekonomski rast zemlje, jer ga karakterišu visoke stope poreza i neefikasni modeli javne potrošnje. Pažnju su skrenuli i na političku nestabilnost, koja se svakodnevno servira građanima. Postoje određeni rizici među kojima je i eksterna ranjivost koju prije svega donosi veliki vanjski dug. Osim BiH, među zemljama koje su u opasnosti, prema izvještaju, su i Gruzija, Kosovo, Srbija te Bjelorusija. BiH, takođe, spada u grupu zemalja kojima prijeti opasnost od slabosti banaka i drugih finansijskih institucija.
Kada su u pitanju zemlje okruženja, BDP Srbije će u narednim godinama rasti po uvećanim stopama, ove godine biće 3%, 2019. biće 3,5, a 2020. četiri odsto. Hrvatsku ekonomiju u tekućoj godini očekuje rast za 2,6 odsto, što je nivo iz juna prošle godine.
Svjetska banka podigla je prognozu globalnog privrednog rasta za 2018. godinu, pošto je 2017. bila solidnija nego što je očekivano.
Poslije tri odsto 2017. godine, svjetski bruto društveni proizvod treba da ove godine poraste 3,1 odsto, a to je 0,2 procentna poena više nego što je u junu prognozirano za 2018. godinu.
“Svjetski privredni rast snažniji je nego što smo predvidjeli”, rekao je Ajhan Kose, ekonomista u Svjetskoj banci.
Po novim projekcijama, privredna aktivnost SAD porašće 2,5 odsto, dok je u junu bilo prognozirano 2,2 odsto. Dvije velike zemlje u brzom razvoju Brazil i Rusija, poslije dvije godine recesije, nastaviće oporavak i očekuje se da će ove godine bilježiti privredni rast od 1,7 odsto, odnosno 2%.
Izvor: RTV Slon/ Nezavisne novine
