Sukob u Ukrajini i energetska kriza koju je on prouzrokovao doveli su do poskupljenja fosilnih goriva, što značajno podiže cijene svih ostalih proizvoda i izaziva inflaciju, zbog čega je Evropska komisija prije nekoliko dana odlučila da ubrza energetsku tranziciju i uvede još veći udio zelene energije, kao i da do 2030. godine više energente ne nabavlja iz Rusije.

S obzirom na to da zapadni Balkan u potpunosti prati politike koje dolaze iz EU, može se očekivati da će ovi novi planovi imati uticaja i na energetske politike u BiH i ostatku regiona, što se vidi po sredstvima iz Investicionog okvira za zapadni Balkan, u čijem sklopu su projekti za zelenu energiju i digitalnu transformaciju.

Namjera Brisela je da dodatno diverzifikuje izvore snabdijevanja fosilnim gorivima tokom prelaznog perioda dok se u potpunosti ne pređe na obnovljive izvore energije.

Kako su nam rekli u Evropskoj komisiji, već bi puna implementacija plana Evropske komisije “Spreman za 55”, koji je usvojen prošle godine, do 2030. godine redukovala potrošnju gasa za 30 odsto, odnosno za sto milijardi kubnih metara gasa.

Jedan od planova Evropske komisije u energetskoj tranziciji je redukcija upotrebe gasa, a u međuvremenu, kako bi smanjila ovisnost o Rusiji, planira uvoziti više tekućeg gasa, koji je skuplji i u normalnim uslovima, a koji zahtjeva i izgradnju dodatne infrastrukture poput terminala za njegovo skladištenje i zaleđivanje.

Ursula fon der Lejen, predsjednica Evropske komisije, rekla je da je potrebno ubrzanje ka energetskoj tranziciji u čistoj energiji, odnosno energiji iz obnovljivih izvora.

“Što prije pređemo na obnovljive izvore i na korištenje vodonika u kombinaciji s energetskom efikasnosti, prije ćemo biti istinski nezavisni i gospodari našeg energetskog sistema”, rekla je ona, a prenosi Evropska komisija na svojoj stranici.

Mirza Kušljugić, predsjednik Centra za održivu energetsku tranziciju “ReSET” i stručnjak za energetiku, kaže za “Nezavisne” da je uvjeren da će energetska tranzicija koju sprovodi EU biti sprovedena. On, naime, podsjeća na već postojeće strategije EU koje su bile zasnovane na ekološkim, energetskim i ekonomskim prioritetima te dodaje da ukrajinski rat uz ove elemente dodaje bezbjednosni i politički akcenat, što će, kako naglašava, dovesti do izuzetno rapidne transformacije.

“Dakle, nije to više samo ekologija i klima, nego postaje prvorazredno političko i bezbjednosno pitanje. Zato sam uvjeren da će tranzicija ići značajno brže. Pritom, sva tehnološka rješenja za tranziciju postoje. Para ne nedostaje, ima ih dovoljno. Para više nema za fosilna goriva, odnosno sve teže ih je naći zbog rizika. Ključna stvar su administrativne procedure za koje je potrebna politička volja da se pojednostave. Prema informacijama koje ja imam, Evropska komisija će do kraja godine raditi na pojednostavljivanju procedura. Iza toga dolazi politička podrška za stvari koje tržište ne može da riješi, a to je restrukturiranje rudarskih regiona i slično”, naglašava on.

Prema njegovom mišljenju, proces tranzicije je nezaustavljiv, a ukrajinski rat ga je samo dodatno ubrzao. Takođe, kako ističe, u energetsku tranziciju idu ozbiljno i SAD, koje žele da ostanu lider u novim tehnologijama, i Kina, koja fosilna goriva uglavnom uvozi, a kao i SAD, želi da bude lider.

“Ne vidim ni finansijske, ni tehničke, ni političke prepreke da se to sprovede. Zato očekujem da će se tranzicija ubrzati jer smo sada došli u fazu energetske nesigurnosti, ako se ova tranzicija ne uradi”, mišljenja je Kušljugić.

Prema njegovom mišljenju, jedini stvarni ograničavajući faktor može biti nedostatak sirovina, poput litijuma za baterije ili sličnih elemenata koji su neophodni za zelene tehnologije.

Inače, što se tiče BiH, danas je nemoguće naći finansijere za izgradnju fosilnih kapaciteta, a Evropska banka za obnovu i razvoj, koja je jedan od najvažnijih finansijera, objavila je da više neće finansirati nijednu termocentralu.