U povodu 11. jula Dana sjećanja na žrtve genocida u Srebrenici Općinsko društvo BZK “Preporod” Srebrenik sinoć je održalo sjednicu na kojoj je podnesen referat posvećen ovom datumu.

Iako je međunarodni sud u Hagu presudama naredbodavcima i izvođačima genocida u Srebrenici jula 1995. okarakterisao događanja u Srebrenici kao zločin genocida, rečeno je na sjendici, danas je na sceni u susjednoj Republici Srbiji i republici Srpskoj projekat negiranja genocida, što mnogi smatraju posljednjom fazom genocida, osporavanjem naučno utemeljenih činjenica i dokaza o počinjenom zločinu.

Genocid u Srebrenici predstavlja zaokruživanje procesa zločina nad Bosnom i Hercegovinom i njezinim građanima – dovršenje projekta „čiste” srpske teritorije u Bosni i Hercegovini. Srebrenica se pojavljuje kao mjesto stravičnog zločina genocida i simbol stradanja drugih gradova u Bosni i Hercegovini. U Srebrenici se zaokružuje i dovršava barbarski pohod ekspanzionističkog režima koji je ognjem i mačem pravio “Veliku Srbiju”. Srebrenica je čvorno mjesto mape i mreže zločina genocida nad Bošnjacima.

Zato u Općinskom društvu BZK “Preporod” Srebrenik smatraju da je kultura pamćenja u Bosni i Hercegovini danas potrebna više nego ikada prije. Posebno je važno pitanje memorijalizacije genocida u Srebrenici. Srebrenica je vlasništvo Bosne i Hercegovine. Zato genocid u Srebrenici mora postati dio zajedničkoge bosanskohercegovačke kulture sjećanja uz povlačenje politike iz srebreničke kulture sjećanja.  Genocid se nužno treba proučavati i naučno istraživati iz naučnih i društvenih razloga. Obrazovanje i vaspitanje u procesu učenja su bitne komponente socijalizacije, u kojoj se usvajaju određena znanja, vrijednosti, norme, običaji i kultura u funkciji sjećanja i trajnog pamćenja. To je trajna obaveza sadašnjih generacija prema svim žrtvama genocida u Srebrenici.

Referat u povodu 11. jula Dana sjećanja na žtrve genocida u Srebrenici podnio je Mirza Suljagić, predsjednik Izvršnog odbora općinskog društva BZK “Preporod” Srebrenik.

M.O.