Na ispit je ponovo došla solidarnost, ali i dobrosusjedski odnosi. Srbija je naš najvažniji partner kada govorimo o uvozu žitarica. A tamo, od sutra kreće zabrana izvoza što našu zemlju stavlja u težak položaj, jer alternativa nam je upitna. Sada ostaje da vjerujemo da ćemo biti pošteđeni. Sve zarad dobrosusjedskih odnosa.
Novonastala situacija, nova pravila. Pa i među susjedima. U doba korone, bile su vakcine. Sada, na red je došla pšenica. Prvo, zabrana izvoza iz Srbije od danas. Ali ubrzo i nešto blaži ton predsjednika predsjednik Srbije Aleksandar Vučić. Ako ima Srbija imat će i regija. Sve za dobrosusjedske odnose.
“Vlada Srbije je mjeru zabrane izvoza pšenice donijela jer je samo u jednom danu država dobila zahtjev za izvoz u visini četvrtine svojih rezervi, ali će izvoz biti omogućen kada to Vlada procijeni”, rekao Vučić.
Dakle, ponovo smo u rukama. Tuđim. Srbija je na prvom mjestu među zemljama od kojih uvozimo. Žitarica čak i 54 posto. Dakle, više od pola. Šta ako to ne budemo mogli?
“To će značiti dodatno usložnjavanje situacije u BiH i to će značiti da se BiH i naši proizvođači moraju okrenuti nekim novim alternativnim snabdjevačima”, istakao je Ahmet Egrlić, predsjednik Vanjskotrgovinske komore BiH.
Moraju, ali kome i na koji način nije poznato. Nestašica i nove mjere prijete svima u svijetu, što našoj zemlji dodatno otežava poziciju. Bh. uvoznici za sada, tvrde, nisu zabrinuti. Vremena još ima, nestašica ne prijeti, a ugovori su stabilni.
„Svjesni činjenice da su, zbog trenutnih ratnih dešavanja, građani naše zemlje zabrinuti radi nestašice pšenice kao i rasta cijena osnovnih životnih namirnica, ovim putem obavještavamo javnost da su naši Ugovori sa dobavljačima pšenice stabilni i da nam redovno isporučuju narudžbe”, navode iz kompanije Klas.
Od početka ruske agresije na Ukrajinu traju i uvjeravanja nadležnih da nema razloga za brigu. Bezuspješno, jer među građanima odavno vlada panika. Čini se, strah nije neopravdan.
Predsjednik Udruženja pekara regije Bijeljina Radenko Pelemiš kaže: “Znamo da Rusija i Ukrajina zajedno drže 25% svjetskog tržišta proizvodnje pšenice, 20% kukuruza i oko 80% izvoza suncokretovog ulja. Kriza u Ukrajini će sigurno utjecati na domaće tržište.”
U situaciji kada cijene divljaju, a potrebna količina hrane i ostalih potrepština biva pod znakom pitanja, na scenu stupa robna rezerva. No, ona je tajna. O zalihama ne znamo mnogo, o nabavkama za koje još nije kasno se ne govori.
Sjetva bi mogla biti slamka spasa, ali i nju smo propustili, barem onu jesenju. Tada nisu posijane dovoljne količine pšenice, što je kasno naučena lekcija za proljetnu sjetvu. A ona će biti i popravni ispit za vlast, ako na vrijeme ne preduzme mjere kojima će odgovoriti na udare već krhke privrede i ekonomije.
federalna.ba
