Svi amandmani na Izborni zakon BiH koje je nametnuo
Naime, kako je navedeno u odluci, Zakon stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja na službenoj internetskoj stranici Kancelarije visokog predstavnika, ili prvog dana od dana objavljivanja u “Službenom glasniku Bosne i Hercegovine”, koji god od tih dana nastupi ranije.
“Zakon o izmjenama i dopunama Izbornog zakona Bosne i Hercegovine, koji čini sastavni dio ove Odluke, stupa na snagu na način predviđen članom 114. navedenog zakona, na privremenoj osnovi, sve dok ga Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine ne usvoji u istom obliku, ili dok ga Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine ne usvoji uz izmjene i dopune”, navedeno je u odluci.
Izuzetno od ovih odredbi Šmit je odredio da članovi 76. do 81., članovi 84. do 105. i članovi 111. i 112. zakona će stupiti na snagu 19. aprila 2024. godine, pod uvjetom da Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine ne usvoji izmjene i dopune Izbornog zakona BiH koje se odnose na pitanja iz ovog stavka prije tog datuma.
To znači da su sve donesene odredbe Šmita stupile na snagu.
Šmit je odlukom odredio uvođenje “izbornih tehnologija” u proces glasanja, a to se odnosi na skenere, video nadzor na biralištima i elektronsku identifikaciju birača. Prije implementacije provešće se pilot projekat u deset opština za lokalne izbore koji će se provesti ove godine.
Odlukom je Šmit dao ovlasti CIK-u da imenuje predsjednike i zamjenike svih biračkih odbora u cijeloj državi, koji ne smiju biti članovi političkih stranaka biti obavljati dužnosti u tijelima političke stranke. Ostale članove biračkih odbora i njihove zamjenike imenuje opšinska izborna komisija, na prijedlog političkih subjekata.
Osim toga, izvršena je i korekcija dijela u vezi s djelovanjem medija tokom izborne kampanje. Šmit je tako nametnuo i nekoliko izmjena koje se tiču djelovanja online medija odnosno “fantomskih portala” koji nemaju jasno definisanu vlasničku i uredničku strukturu. Ovime bi trebala biti spriječena pojava “nicanja” portala uoči izbora koji su jasno opredijeljeni za jednu političku opciju.
Svojim izmjenama, Šmit je zabranio glasanje za više od tri osobe sa stranačke liste, dok je do sada taj broj bio neograničen.
, kojeg Republika Srpska ne priznaje za viskog predstavnika u BiH, 26. marta ove godine, a koji su se odnosili na uvođenje novih tehnologija u izborni proces i davanja većih ovlaštenja Centralnoj izbornoj komisiji, stupili su na snagu.
Naime, kako je navedeno u odluci, Zakon stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja na službenoj internetskoj stranici Kancelarije visokog predstavnika, ili prvog dana od dana objavljivanja u “Službenom glasniku Bosne i Hercegovine”, koji god od tih dana nastupi ranije.
“Zakon o izmjenama i dopunama Izbornog zakona Bosne i Hercegovine, koji čini sastavni dio ove Odluke, stupa na snagu na način predviđen članom 114. navedenog zakona, na privremenoj osnovi, sve dok ga Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine ne usvoji u istom obliku, ili dok ga Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine ne usvoji uz izmjene i dopune”, navedeno je u odluci.
Izuzetno od ovih odredbi Šmit je odredio da članovi 76. do 81., članovi 84. do 105. i članovi 111. i 112. zakona će stupiti na snagu 19. aprila 2024. godine, pod uvjetom da Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine ne usvoji izmjene i dopune Izbornog zakona BiH koje se odnose na pitanja iz ovog stavka prije tog datuma.
To znači da su sve donesene odredbe Šmita stupile na snagu.
Šmit je odlukom odredio uvođenje “izbornih tehnologija” u proces glasanja, a to se odnosi na skenere, video nadzor na biralištima i elektronsku identifikaciju birača. Prije implementacije provešće se pilot projekat u deset opština za lokalne izbore koji će se provesti ove godine.
Odlukom je Šmit dao ovlasti CIK-u da imenuje predsjednike i zamjenike svih biračkih odbora u cijeloj državi, koji ne smiju biti članovi političkih stranaka biti obavljati dužnosti u tijelima političke stranke. Ostale članove biračkih odbora i njihove zamjenike imenuje opšinska izborna komisija, na prijedlog političkih subjekata.
Osim toga, izvršena je i korekcija dijela u vezi s djelovanjem medija tokom izborne kampanje. Šmit je tako nametnuo i nekoliko izmjena koje se tiču djelovanja online medija odnosno “fantomskih portala” koji nemaju jasno definisanu vlasničku i uredničku strukturu. Ovime bi trebala biti spriječena pojava “nicanja” portala uoči izbora koji su jasno opredijeljeni za jednu političku opciju.
Svojim izmjenama, Šmit je zabranio glasanje za više od tri osobe sa stranačke liste, dok je do sada taj broj bio neograničen.
