U posljednjih godinu dana u BiH nije urađena nijedna transplantacija organa, ali se istovremeno veći broj građana priključio Donorskoj mreži BiH i postao vlasnik donorske kartice.

Doniranje organa nakon smrti je human čin, na koji se u BiH odlučuje sve veći broj osoba, makar ako je suditi prema broju onih koji su odlučili da potpišu donorsku karticu.

Tako je do sada oko 60.000 građana BiH postalo vlasnik ove humane kartice, ali iako ovu karticu mogu imati svi bh. građani, u BiH ne postoji jedan krovni zakon o transplantacijama.

Tako se prema izmjenama Zakona o transplantaciji organa i tkiva u svrhu liječenja transplantacija može vršiti poslije smrti u FBiH, te je svako pretpostavljeni donor organa nakon smrti osim ako se tome pismeno nije usprotivio tokom života. S druge strane, u RS zakonski je moguće transplantovati organe samo sa živog donatora.

Halima Resić, predsjednica Donorske mreže BiH i predsjednica Udruženja ljekara za nefrologiju, dijalizu i transplantaciju bubrega (UNDT), kazala je da su u periodu pandemije virusa korona pojačali svoje aktivnosti putem društvenih mreža.

Istakla je da se građani sada sve češće prijavljuju online, te da je to trenutno jedini način na koji se ova kartica može dobiti.

“U prosjeku, mjesečno putem interneta oko 50 do 60 ljudi traže donorsku karticu”, rekla je Resićeva za “Nezavisne novine”, dodajući da u periodu pandemije u BiH nije urađena nijedna transplantacija.

Dodala je da donorske kartice šalju građanima koji su ih tražili, a šalju i brošure o važnosti doniranja organa nakon smrti.

“U posljednjih šest mjeseci je oko 1.000 građana BiH potpisalo donorske kartice”, kazala je Resićeva.