Ugledni univerzitetski profesor i dekan Prirodno matematičkog fakulteta u Tuzli Vedad Pašić ukazuje na problem upisne politike učenika u srednje škole u TK, navodeći da se već nekoliko godina enorman broj učenika na području tog kantona upisuje isključivo u medicinske škole.
“Nemam ništa protiv medicinske škole koja je nama prijeko potrebna, ali se postavlja pitanje da li je neophodno da na području Tuzlanskog kantona postoje medicinske škole u sedam općina u koje se upisuje više od 700 učenika. Ja bih bio sretan da se svi ti ljudi mogu zaposliti u BiH, ali budimo realni, to je apsolutno neodrživo”, smatra profesor Pašić.
Medicinski fakultet Univerziteta u Tuzli upisuje svake godine nešto više od 160 studenata brucoša, a ovakav upis učenika u srednje medicinske škole, tvrdi Pašić, stvara radnu snagu za tuđe zemlje, odnosno za tržište rada u EU.
“Dakle, već djecu sa njihovih 14 ili 15 godina profilišemo i spremamo da idu iz BiH. Tu smo svi zakazali. Akademska zajednica o ovome nedovoljno govori. Javno školstvo mora uzimati u obzir javni interes te uzimati projekcije šta će biti potreba tržišta rada u narednih pet ili deset godina. Takvi podaci su danas dostupni na stranici Pedagoškog zavoda TK koji vrijedno prati potrebe tržišta rada i potrebe visokog obrazovanja”, istaknuo je.
Upozorava da ove godine u Tuzlanskom kantonu neće biti upisan nijedan učenik u matematičke gimnazije što je, naglašava, poražavajuća činjenica, dok je u Srednju medicinsku školu u gradu Tuzla upisano 11 odjeljenja s oko 300 učenika.
“Mi smo još uvijek jedan od rijetkih kantona u kojem se nešto proizvodi. Nama trebaju inžinjeri mašinstva, elektrotehnike, rudarstva, tehnologije… Trebaju nam biolozi, mikrobiolozi, matematičari, fizičari i svi ljudi koji imaju direktan upliv u naše tržište rada. Naši ljudi iz privrede vape za novim kadrovima”, upozorava dekan Prirodno matematičkog fakulteta u Tuzli.
Iz godine u godinu u TK se otvaraju nove medicinske škole, a jedna od gimnazija u Tuzli je otvorila poseban smjer – zdravstveni, kako bi privukla učenike.
Profesor Pašić podvlači da u konačnici djeci i njihovim roditeljima moramo pokazati da postoje druge mogućnosti zapošljavanja i ostanka u BiH. Trebaju znati da nije jedina opcija sreće djece da odu u Njemačku, Švedsku, Austriju i neke druge ili treće zemlje.
“Ako budemo nastavili stvarati takav mentalni sklop kod djece, onda ova zemlja nema nikakvu budućnost”, upozorio je profesor Pašić.
Kaže da su danas najpotrebniji učenici strukovnih zanimanja odnosno zanata, a za njih još nema nikakvog interesa zbog čega su se takve škole i ugasile ili se postepeno gase.
Profesor Pašić stoga poručuje vlastima da javno školstvo ne smije biti lista želja građana, nego strateški interes razvoja društva u BiH.
BHRT
