Žene koje su trudne, planiraju trudnoću ili su se tek porodile, prema Zakonu o zdravstvenom osiguranju FBiH imaju pravo na zdravstvenu zaštitu bez obzira na to da li su osigurane ili ne. Ipak, kako smo saznali u razgovoru s nekoliko trudnica, u praksi su se dešavali slučajevi da im zavodi zdravstvenog osiguranja odbiju ovjeriti zdravstveni knjižicu ili to učine samo na dan-dva.
Više je zakona koji štite trudnice, a malo je onih koje znaju sva svoja prava. Bez obzira na to da li je trudnica bez zdravstvenog osiguranja zbog duga prema ZZO koji je napravila sama ili njena firma, ili je jednostavno zakasnila da se prijavi na Biro nakon otkaza ili završenog školovanja, osobe u drugom stanju imaju karakter hitnosti i samim tim njima ne smije biti odbijeno zdravstveno osiguranje.
“Pravo na obustavu korištenja zdravstvene zaštite predviđeno je i propisano članom 87. Zakona o zdravstvenom osiguranju (Službene novine FBiH br. 30/97, 7/02, 70/08 i 48/11), a odnosi se na obveznike uplate doprinosa kod kojih je utvrđeno da nisu uplatili doprinose. Zakonodavac je predvidio izuzetak u smislu navedenog člana, odnosno propisao nemogućnost obustave pružanja hitne medicinske pomoći. U praksi se sve više osobama u gravidnom stanju, uzimajući u obzir značaj njihovog zdravlja, bezuvjetno osigurava pružanje hitne zdravstvene zaštite”, rečeno nam je u Zavodu zdravstvenog osiguranja KS.
Mlada Trudnica Alisa K. nije imala zdravstveno osiguranje kada je ostala u drugom stanju. Njena firma je zatvorena već duži period i imala je dug prema ZZO koji nije mogla izmiriti. Kada je došla na šalter da se raspita o zdravstvenom osiguranju rečeno joj je da nema pravo na njega dok ne izmiri dugovanja. Poslali su je kod šefice u poslovnici Novo Sarajevo.
“Rekla mi je kako nemam pravo na zdravstveno osiguranje kao trudnica i da je samo njena volja da mi ovjeri knjižicu na jedan dan. Tada mi je rekla kako će mi je ovjeriti samo tada i da više neće te da nju to ne interesuje. Potom mi je rekla da predam papire od ginekologa iz državne bolnice i da napišem Zahtjev zavodu za zdravstvo da mi oni odobre osiguranje. Ja nisam mogla imati paipre iz državne bolnice jer mi nisu htjeli dati zdravstveno i morala sam ići privatnom ljekaru na početku trudnoće”, kazala nam je.
Ona se raspitala i konsultovala sa stručnjacima iz oblasti zdravstva koji su je uputili u zakone i kazali kako ona kao gravidna osoba mora imati zdravstveno osiguranje tokom cijele trudnoće.
“Kada sam ponovo otišla rekla sam joj za zakone i citirala ih po članovima, u koje ona nije bila upućena. Tada su mi ponovo ovjerili knjižicu na dan i nakon nekoliko mjeseci dolazaka i ponavljanja istog počeli su mi ovjeravati na više dana, da bi mi tek posljednji put ovjerili na mjesec”, rekla je ova trudnica.
Član 16. Zakona o zdravstvenoj zaštiti navodi da mjere osiguranja podrazumijevaju osiguravanje cjelovite (preventivne, kurativne, rehabilitacijske) zdravstvene zaštite djece i omladine te zaštitu žena u vezi s planiranjem porodice, trudnoćom, porođajem i materinstvom.
“Tačkom XI stav 1. pod b) Odluke o utvrđivanju osnovnog paketa zdravstvenih prava precizirano je da se paketom zdravstvenih prava za neosigurane osobe, državljane BiH s prebivalištem na teritoriji FBiH, osiguravaju zdravstvena prava te su taksativno navedeni i slučajevi ostvarivanja prava zdravstvene zaštite za neosigurane osobe starije od 18 godina te je pod alinejom 3. utvrđeno da se osigurava i zdravstvena zaštita žena u toku trudnoće i poroda te puerperija i postnatalnih komplikacija do šest mjeseci nakon poroda”, rekli su nam iz Federalnog zavoda zdravstvenog osiguranja.
Prava za neosigurane osobe navedena u stavu 1. ove tačke finansiraju iz sredstava budžeta kantona ili općine prema mjestu prebivališta neosigurane osobe.
Autor: Klix.ba
