Građani Tuzle imaju mogućnost da od sada propisno odlažu elektronski i električni otpad u 13 posebnih kontejnera.

Radi se o projektu “Ekolucija – revolucija ekološke svijesti”, koji zajednički realiziraju operateri “Zeos” i “Cibos”, te grad Tuzla i “Komunalac”, a sve finansira švedska ambasada.

Električni i elektronski otpad je najbrže rastući otpad u svijetu te tako i u BiH, gdje prosječan građanin godišnje proizvede 5,5 kg te vrste otpada.

Takav otpad mora se pravilno odlagati jer je štetan za okoliš i sadrži toksične tvari.

“Sadrži određene materije koje su kancerogene, kao što su olovo, živa, kadmijum. Isto tako, potrebno je otpad odvajati kako se ne bi vršila eksploatacija novih sirovina”, pojasnila je Elma Babić Džihanić iz firme “Zeos”.

U specijalne kontejnere, koji su u Tuzli raspoređeni na 13 lokacija, građani mogu donositi i odlagati male kućanske aparate poput fenova, telefona miksera, ali i sijalice, baterije itd.

Narednih 15 dana u Tuzli će biti postavljeno i reciklažno dvorište, gdje također Tuzlaci mogu odložiti otpad, ali i poslati ga brzom poštom ovlaštenom operateru ili ga lično kontaktirati.

Dosadašnja iskustva su pokazala da su građani sve više ekološki osviješteni.

“U Sarajevu imamo jedno reciklažno dvorište. Izuzetno su pozitivna iskustva. Nadamo se da će se isto desiti u Tuzli, ako ne čak i prevazići to što je postignuto u Sarajevu”, optimističan je Mirnes Hukić iz firme “Cibos”.

Ovakvo razdvajanje i odlaganje otpada će biti korisno i za nadležno komunalno preduzeće, koje već godinama radi na odvajanju kućanskog otpada.

“Nama je drago da se konačno pojavio ovlašteni operater koji će prikupljati elektronički i elektronski otpad. On je nama pravio problem, jer nismo imali gdje da ga odlažemo. Pravio nam je problem u sortiranom otpadu, komunalnom otpadu. U svakom slučaju je ovo jedna dobra i pozitivna stvar”, smatra Admir Bećirović, direktor JKP “Komunalac” Tuzla.

Da je ovo korisno za Tuzlu, smatra i gradonačelnik Jasmin Imamović. Ekonomski održivi razvoj, poboljšanje kvalitete života i uključenost građana u ovom projektu je ono što Imamović očekuje.

“Očekujemo saradnju sa građanima da poštuju jednostavne upute o odlaganju električnog i elektronskog otpada, što će doprinijeti ekološki zdravijoj sredini i otvaranju novih radnih mjesta”, rekao je tuzlanski gradonačelnik.

Sav prikupljeni otpad u Tuzli bit će recikliran u BiH, osim sijalica, frižidera i televizora, koji se izvoze na obradu.

Osim Tuzle, u naredom periodu će i Živinice dobiti četiri kontejnera za elektrootpad.

Reciklaža više nego opravdana i korisna

Da je reciklaža više nego opravdana i korisna, pokazuju dosadašnje analize.

Primjera radi, u milion mobilnih telefona ugrađeno je 24 kg zlata, 16.000 kg bakra, 350 kg srebra i 14 kg paladijuma i to su resursi koji se mogu ponovno koristiti.

Osim toga, svaka tona recikliranog e-otpada sprečava oko dvije tone emisije CO2.