Kriza u Ukrajini i posljedice pandemije negativno će se odraziti na auto-industriju u Bosni i Hercegovini, te će dovesti do težeg i manjeg uvoza polovnih i novih vozila i rasta cijena, smatraju sagovornici “Nezavisnih”.
Haris Muratović, predsjednik Udruženja ovlaštenih zastupnika i trgovaca automobilima pri Privrednoj komori FBiH, istakao je da postoje neki brendovi automobila koji svoju montažu vrše u Ukrajini, tako da će to imati negativne efekte na auto-industriju u BiH.
“U kom obimu će to uticati mi još ne znamo, ali postoje naznake da će sigurno biti, i to prije svega zbog sporije isporuke automobila. Druga stvar je psihološke prirode, jer se rat vodi u okruženju od 500 kilometara od BiH, tako da sve to ulijeva manjak potrebe i želje da se kupuju automobili u ovom momentu”, naveo je Muratović.
Dodao je da očekuje da će u narednom periodu ovo negativno uticati kako na auto-industriju u Bosni i Hercegovini, tako i na sve ostale auto-industrije u svijetu.
“Generalno se sve sporije dešava, kao što su transport robe i usluga, cijene su u porastu, a inflacija je na svakom koraku vidljiva. Trenutno nemamo poteškoća, ali imamo nagovještaje da bi trebalo doći do smanjenja proizvodnje nekih modela, tako da će biti i slabija isporuka”, naglasio je Muratović.
Pero Ćorić, predsjednik Privredne komore RS, istakao je da je kriza u auto-industriji iz prošle godine nastavljena i u ovoj.
“Narudžbe za repromaterijal su se pogoršale otkako je počeo rusko-ukrajinski sukob, te će to vjerovatno uticati i na proizvodnju automobila u zemljama koje su najveći proizvođači i to će usloviti i poskupljenja, prije svega polovnih automobila, jer se oni najviše uvoze u BiH i RS”, naglasio je Ćorić.
Prema njegovim riječima, postoje informacije da ima dovoljno polovnih automobila na lageru u Njemačkoj, odakle se najviše uvoze, ali da su cijene drastično veće.
“Takođe, firme u Njemačkoj koje su najveći proizvođači automobila su redukovale svoju proizvodnju zbog poznatog nedostatka elektronskih sklopova, a velike fabrike provodnika za vozila se nalaze u Ukrajini, i ovo će doprinijeti da se proizvodnja automobila smanji, te će biti produženi rokovi isporuka i povećane cijene”, pojasnio je Ćorić.
Inače, prema podacima Uprave za indirektno oporezivanje BiH, u toku prošle godine uvezena su 54.822 automobila ukupne vrijednosti 895.806.943 miliona KM, računajući i plaćene dažbine.
Kako su istakli iz UIO BiH, od ukupnog broja uvezenih automobila, 7.424 čine nova vozila, dok su 47.398 polovna.
“U istom periodu 2020. godine uvezena su 40.963 automobila vrijednosti 727.204.388 miliona KM računajući i plaćene dažbine. Od ovog broja, 6.910 čine novi automobili, dok su 34.053 polovna vozila”, navodi se u podacima Uprave za indirektno oporezivanje BiH.
NEZAVISNE
