Zbog primjene strogih EU uredbi koje ograničavaju vrijeme boravka vozača unutar Unije, mnogi autoprijevoznici iz BiH odlučili su registrirati svoje tvrtke u zemljama EU, poput Slovenije i Hrvatske, kako bi izbjegli potencijalne gubitke.
Profesionalni vozači iz BiH nastavljaju masovni odlazak u zapadnoeuropske zemlje u potrazi za boljim životnim uvjetima i većim plaćama. Ovaj trend se širi i na prijevozničke tvrtke, a ako se nastavi, moglo bi se dogoditi da BiH uskoro ostane bez dovoljno vozača za prijevoz roba i putnika. Ukoliko se odlazak vozača nastavi, prijevoznička industrija u BiH mogla bi se suočiti s ozbiljnim problemima. Nedostatak kvalificiranih vozača i rastući troškovi prijevoza mogli bi dodatno pogoršati gospodarsku situaciju zemlje, upozorava Večernji list BiH.
Primjena stroge EU uredbe koja ograničava vrijeme boravka vozača unutar Unije natjerala je mnoge autoprijevoznike iz BiH da registriraju svoje tvrtke u zemljama EU, poput Slovenije i Hrvatske, kako bi izbjegli financijske gubitke. Prema zakonodavstvu EU-a, državljani BiH imaju pravo boraviti u schengenskoj zoni bez vize 90 dana unutar svakih 180 dana. Ovo bezvizno razdoblje nije moguće produžiti, pa svaki boravak duži od 90 dana mora biti pokriven dugoročnom vizom ili dozvolom boravka koju izdaje država članica. Ova uredba primjenjuje se ne samo na BiH, već i na Srbiju, Albaniju, Crnu Goru, Sjevernu Makedoniju i Tursku.
Nikola Grbić, predsjednik Udruge prijevoznika za unutarnji i međunarodni promet Republike Srpske, izjavio je da je više od 2500 prijevozničkih tvrtki već registrirano izvan BiH, dok masovni odlazak vozača i dalje traje bez konkretne reakcije vlasti. Grbić je istaknuo da je već registrirao tvrtku u Sloveniji, jer je situacija u BiH postala neodrživa. Oni koji ostanu u BiH bit će prisiljeni organizirati dvostruke posade – 90 dana rada, 90 dana odmora – što će neizbježno povećati troškove. Predviđa se da će cijene prijevoza porasti od 25 do 30 posto, što će pokrenuti lančani rast cijena drugih proizvoda, postavljajući pitanje tko će to moći platiti.
Grbić je također naveo da je od 2019. godine BiH napustilo više od 7500 profesionalnih vozača, a svaka prijevoznička tvrtka trenutačno bilježi manjak vozača između 5 i 50. On smatra da vlasti u BiH već 15 godina ignoriraju ovaj problem, iako su imale dovoljno vremena da reagiraju. Dok BiH gubi hiljade radnika i tvrtki, Europa koristi jeftinu, ali kvalificiranu radnu snagu, dok domaći autoprijevoznici ostaju bez potrebne podrške i rješenja. Aziz Hadžić, vlasnik putničke agencije iz Bosanske Krupe, ističe da je prisiljen zapošljavati umirovljenike kako bi održao svoje linije.
„Skoro sam imao dva mlada vozača, sve je bilo u redu, ali su me obavijestili da su dobili dokumente za Njemačku. Sutradan su već napustili posao“, izjavio je za BHRT Aziz Hadžić, naglašavajući da je ovaj problem prisutan kod gotovo svih prijevoznika u BiH.
Odgovor Bruxellesa
Potražnja za vozačima u Europi je izuzetno velika. U Njemačkoj, potražnja za vozačima autobusa će i dalje rasti, a do 2030. godine očekuje se nedostatak više od 80.000 vozača. Dino Klepo, poznati youtuber, objašnjava da se plaće za vozače u Njemačkoj kreću između 3000 i 3500 eura bruto, uz satnicu koja varira između 18 i 20 eura.
„Komunalni prijevoznik u Münchenu već sada mora ukidati linije jer nema dovoljno vozača“, ističe Klepo, dodajući da Deutsche Bahn trenutno traži hiljade vozača. Ministar prometa i veza BiH, Edin Forto, prošlog je mjeseca dobio odgovor iz Europske unije na zahtjev za izuzeće vozača iz BiH od ograničenja boravka na teritoriju EU-a prilikom obavljanja međunarodnog cestovnog prijevoza putnika i roba. Na konkretno pitanje o mogućem izuzeću vozača iz BiH od EU boravišnih pravila, stigao je jasan odgovor iz Bruxellesa.
„Vozači, državljani Bosne i Hercegovine, imaju pravo boravka u schengenskoj zoni bez vize za kratki boravak od 90 dana unutar svakih 180 dana. Prema EU zakonodavstvu, to razdoblje bezviznog boravka nije moguće produljiti, pa svaki boravak dulji od 90 dana mora biti pokriven dugoročnom vizom ili boravišnom dozvolom koju izdaje država članica“, stoji u dokumentu. U odgovoru je istaknuto jedino potencijalno rješenje za bh. vozače.
„Stoga bi jedini mogući način bio podnošenje pojedinačnih zahtjeva nacionalnim vlastima države članice ulaska za odobravanje produljenog zakonitog boravka vozačima, državljanima BiH, u obliku nacionalne dugoročne vize ili nacionalne boravišne dozvole. Ova dozvola ili dugoročna viza omogućit će nositelju boravak u državi članici koja je izdaje tijekom cijelog razdoblja njezine valjanosti, kao i pravo na slobodno kretanje unutar teritorija drugih schengenskih država za maksimalno razdoblje od 90 dana unutar svakih 180 dana“, navodi se u odgovoru.
