Čelnica Miyanmara Aung San Suu Kyi (75) i nekoliko drugih visokih dužnosnika vladajuće stranke uhićeni su u ponedjeljak u ranojutarnjoj raciji, a vojska je nekoliko sati poslije toga objavila da preuzima vlast u ovoj azijskoj državi i uvodi izvanredno stanje na godinu dana.

Ovakav razvoj situacije uslijedio je nakon nekoliko dana eskalacije napetosti između civilne vlade i moćne vojske što je odmah izazvalo strah od puča. Vojni je vrh, naime, ustvrdio da su izbori održani u studenome prošle godine, na kojima je pobjedu odnijela Nacionalna liga za demokraciju (NLD) pod vodstvom Suu Kyi, obilježeni neregularnostima te je pozvao sve zastupnike donjeg doma parlamenta da odgode konstituirajuću sjednicu novog saziva koja se trebala održati u ponedjeljak. Središnje izborno povjerenstvo je, suprotno vojnim tvrdnjama o prevari, objavilo da su izbori bili slobodni i bez većih nepravilnosti, prenosi Hina.

Glasnogovornik NDL-a Myo Nyunt rekao je za Reuters da su Suu Kyi, predsjednik Mjanmara Win Myint i drugi čelnici uhićeni u ranim jutarnjim satima u ponedjeljak.

– Čuli smo da je ona pritvorena u Naypyidawu, sumnjamo da vojska organizira državni udar, rekao je Myo Nyunt.

– Želim reći našem narodu da ne odgovori brzopleto i želim da djeluje u skladu sa zakonom, dodao je da bi ubrzo stigla vijest i o njegovu uhićenju.

Vojska je u međuvremenu putem televizijske postaje u svojem vlasništvu objavila da uvodi izvanredno stanje u trajanju od jedne godine. Za privremenog predsjednika države proglašen je Myint Swe, aktualni potpredsjednik iz “vojne kvote” i bivši general koji je funkciju preuzeo tek forme radi, s obzirom da je odmah sve svoje ovlasti na godinu dana, koliko bi trebalo trajati izvanredno stanje, prenio na vrhovnog zapovjednika mjanmarske vojske Mina Aunga Hlainga.

BBC-jev dopisnik javlja da je u glavnom gradu Naypydawu kao i u najvećem gradu i nekadašnjoj prijestolnici Yangonu na ulicama vidljiva prisutnost vojske. Tržnice su pune s obzirom da se dio građana u strahu upustio u panično kupovanje zaliha namirnica. U Naypydawu su prekinute telefonske linije, a i internet je nedostupan. Državna televizija i radio oglasili su se statusima na Facebooku u kojima stoji da do daljnjega ne mogu emitirati.

New York Times javlja da su vojnici “odveli” i niz regionalnih čelnika i praktički sve značajnije državne dužnosnike iz redova NLD-a.

Mjanmarska vojska prošli je tjedan zaprijetila da će “poduzeti mjere” u vezi s prošlogodišnjim izborima, koji su završili NLD-ovom jasnom pobjedom, uz objašnjenje da je na izborima došlo do prevare.

U petak su zapadne države, među kojima Sjedinjene Države i članice Europske unije, pozvale vojsku da se “pridržava demokratskih normi” te su se usprotivile “svakom pokušaju promjene ishoda izbora, kao i ometanju mjanmarske demokratske tranzicije”.

Dan kasnije vojska je obećala da će se pridržavati ustava.

Nakon izvješća o uhićenjima državnih čelnika, američki State Department je u priopćenju izrazio zaprepaštenje takvim razvojem događaja te je najavio “mjere” protiv svih aktera koji podrivaju mirnu demokratsku tranziciju u Mjanmaru. Naveli su i da je o svemu brifiran predsjednik Joe Biden. Sličnu poruku, uz poziv na oslobađanje Suu Kyi i ostalih, poslali su i iz Australije.

Aung San Suu Kyi nekoć je bila svjetska ikona borbe za ljudska prava, za što je 1991. godine bila i nagrađena Nobelovom nagradom za mir. U zatvoru ili kućnom pritvoru provela je 15 godina, a 2015. godine njezina stranka je na prvim slobodnim izborima u 25 godina osvojila premoćnu većinu. Suu Kyi je tada postala najmoćnija politička figura u novoformiranoj vlasti, iako zbog ustavnog ograničenja (suprug joj je rođen izvan Mjanmara) nikada nije držala formalnu titulu predsjednice države, već je obnašala dužnost ‘državne savjetnice’, što je funkcija u najvećoj mjeri usporediva s položajem premijera.

Njezin međunarodni renome u potpunosti je zasjenjen progonom Rohindži, muslimanske manjine u Mjanmaru koja u toj državi nema ni pravo na državljanstvo ni pravo glasa. Protiv Rohindži je pokrenuta vojna kampanja koju su Ujedinjeni narodi nazvali etničkim čišćenjem, a zbog razmjera zločina neke organizacije progon klasificiraju i kao genocid. Suu Kyi je optuživana da ne čini ništa i da pušta vojsku da radi što želi te podilazi javnosti koja je vrlo nenaklonjena Rohindžama.