Krompir, Solanum tuberosum, je veoma rasprostranjena biljna vrsta kako u svijetu tako i kod nas gdje je neizostavan dio trpeze. Kada su u pitanju klimatski uslovi uzgoja najveći prinosi se ostvaruju u područjima gdje su srednje temperature najtoplijih mjeseci do 18oC, a optimalne se kreću od 5 do 30oC.
Krompir koji je iznikao je jako osjetljiv na niske temperature tako da one od 1oC i niže mogu da oštete nadzemni dio biljke. Naravno, oštećena biljka se dolaskom toplijeg vremena ponovo oporavi ali to rezultira slabijim prinosom.
Nezamislivo bez stajskog đubriva
Krompir zahtjeva blago kisela zemljišta sa pH vrijednosti oko 6 (pH u vodi). Zemljišta koja imaju slabu propustljivost za vodu (npr. pseudoglejna tla) nisu povoljna za njegov uzgoj. Tlo mora biti rahlo i obilovati humusom. Najveće potrebe za vodom krompir ima u fazi cvjetanja i neposredno nakon toga što se kod većine sorti poklapa sa periodom jula i augusta mjeseca.
Primjena agrotehničkih mjera kod uzgoja krompira je od izuzetno velike važnosti. Jedna od bitnijih mjera je plodored, gdje se uvođenjem travno-djetelinskih smjesa, leguminoza i žitarica sprječava iskorištavanje istih vrsta hranjivih materija iz zemljišta. Jednostavnije rečeno, ako ste na jednoj parceli sadili krompir jedne godine, iduće dvije posadite žitarice i travno-djetelinske smjese a četvrte godine ponovo krompir.
dealno bi bilo obaviti jesenje oranje, a frezanje (drljanje) na proljeće. Kombinovana upotreba stajskog i mineralnih gnojiva osigurat će najbolje prinose. Proizvodnja krompira bez stajskog đubriva je skoro nezamisliva te su kod takve proizvodnje prinosi iz godine u godinu sve slabiji. Stajnjak osigurava tlu veće količine humusa, rahlo zemljište i uopšteno povećava fizikalna svojstva tla.
Izbor sadnog materijala je jedan od najvažnijih postupaka u kompletnom uzgojnom procesu. Naime, nakon kupovine potrebno je izvršiti pravilno naklijavanje gdje klice trebaju da budu čvrste i jake, a što se dobiva čuvanjem sjemenskog krompira u objektima gdje nije direktno izložen sunčevim zracima. Prirodna indirektna svjetlost uz optimalnu temperaturu u objektu (12-16oC ) osigurat će pravilno nakljavanje sa jakim i stabilnim klicama. Čuvanje u prostorijama bez svjetlosti će dovesti do izrastanja dugih i tankih klica. Također, prostorije gdje su temperature ispod 10 ili više od 20oC značajno usporavaju, odnosno ubrzavaju proces klijanja.
Kod sadnje je bitno obratiti pažnju na razmake, a preporučuju se razmaci između redova (zavisno od načina obrade) između 60 i 70 cm, dok se u redu krompir sadi na razmak između 30 i 40 cm. Na posađeni krompir se nagrće sloj zemlje od 5 do 10 centimetara.
Održavanje nasada
Kada je u pitanju održavanje, kod većine indinidualnih nasada se ručno radi okopavanje i ogrtanje krompira u cilju rahljenja zemljišta, sprečavanja porasta korova i slično. Na većim gazdinstvima za suzbijanje korova se primjenjuju herbicidi sa šrim spektrom djelovanja. Od bolesti krompira na našim područjima najčešće se javlja Krompirova zlatica ( Leptinotarsa decemlineata ) koja se suzbija insekticidima u 1 ili maksimalno 2 navrata te Plamenjača krompira, Phytophtora infestans, koja se javlja u vlažnim i toplim periodima. Naravno, suzbijanje se provodi odgovarajućim fungicidima na bazi bakra.
Na kraju, nakon vađenja, pravilno skladištenje krompira u mnogome utiče ne isplativost uzgoja ove biljne vrste. Na velikim gazdinstvima skladištenje krompira se obavlja u namjenskim objektima koji ispunjavaju sve uslove u pogledu temperature objekta, vlažnosti i slično.
Na manjim porodičnim gazdinstvima uglavnom se koriste podrumske prostorije i manji trapovi u blizini kuće i pomoćnih objekata. Ukoliko ne možemo ispoštovati sve uslove za čuvanje krompira treba obratiti pažnju na one osnovne, a to je temperatura – za merkantilni krompir optimalna je u rasponu od 6 do 8oC. Kalo kod čuvanja krompira na individualnim gazdinstvima iznosi oko 4% mjesečno.
AGROKLUB.BA
