Uvozna cijena lijeka za sve je ista, ali je FBiH limitirala maloprodajnu maržu do 25 i odriješila ruke apotekarima, dok marža u RS-u ide do 15 posto.
Godinama smo svjedoci kako su cijene lijekova u apotekama širom Federacije BiH veće u odnosu na one u apotekama u Republici Srpskoj. Razlika nekada bude i znatno veća, zavisno od proizvođača i ukoliko se radi o kvalitetnijim lijekovima, odnosno preparatima.
NADLEŽNI ŠUTE
Primjera radi, najobičniji optimum vitamin B complex plus CPSA 30 pacijenti u apotekama u FBiH, tačnije u ZU Eurovita pharmacia u sarajevskom naselju Alipašino Polje plaćaju 11,30 KM, dok isti preparat u Crvenoj apoteci Istočnog Sarajeva košta 10,10 KM. A dok se u RS-u žale na veće cijene lijekova, u FBiH vlada tišina.
Na naš upit zbog čega su lijekovi skuplji u jednom dijelu države, prof. dr. Biljana Tubić, mr. ph. spec. i pomoćnica direktora iz Sektora za lijekove Agencije za lijekove i medicinska sredstva BiH, odgovara da “Agencija nije nadležna za cijene lijekova u apotekama. Za predmetno su nadležna entitetska ministarstva za poslove zdravlja”.
Iz Apoteka Sarajevo nam kažu da se, prilikom formiranja maloprodajne cijene lijekova, “JU Apoteke Sarajevo pridržavaju svih zakonskih propisa koji se odnose na formiranje maloprodajnih cijena”.
– Shodno navedenom, a cijeneći kompleksnost vašeg upita, JU Apoteke Sarajevo nisu regulator cijena na tržištu lijekova, te cijenimo da biste se za svrsishodniji pregled cijena na tržištu lijekova trebali obratiti regulatornim tijelima koja su nadležna u ovom pitanju, savjetuju nas iz ove ustanove.
Sarajevske apoteke, na primjer, B complex, koji je bezreceptni lijek (spada u ATC grupu vitamina), imaju u rasponu maloprodajnih cijena od 5,35 do 55,30 KM, što zavisi od proizvođača, oblika i pakovanja.
Magistrica farmacije Nataša Atlagić, odgovorna osoba iz Ataco d. o. o. Mostar Poslovne jedinice Banja Luka, kao jedne od uvoznika preparata, kazuje nam da veledrogerije prodaju lijekove entitetima po istoj cijeni, dok maloprodajnu maržu na lijekove određuju apotekari.
– Cijenu formira uvozna cijena lijeka. Kada se uvozi, lijek dolazi sa ulaznom fakturom proizvođača lijeka od kojeg se lijek uvozi. Onda veledrogerija na lijek stavlja maržu i PDV, tako apoteka kada kupuje od veledrogerije. stavlja maržu i PDV. Kada veledrogerija prodaje lijek apoteci u RS-u i u FBiH, prodaje ga po istoj cijeni, nebitno je li veledrogerija iz RS-a ili FBiH i u koji entitet prodaje lijek. Mi ne možemo imati jednu cijenu za FBiH i drugu za RS, ističe prof. dr. Tubić.
Iz Komore magistara farmacije Kantona Sarajevo pojašnjavaju da su razlike u cijenama lijekova u entitetima BiH prisutne zbog različite visine maloprodajne marže. Predsjednik Komore i specijalista farmakoekonomike i farmaceutske legislative Mirsad Šabaredžović podsjeća da je Odlukom federalnog Ministarstva maloprodajna marža u apotekama limitirana do 25, a u Republici Srpskoj je do 15 posto, tako da je u startu 10 posto razlika u cijeni. Ovdje ne govorimo o lijekovima koji idu na recept i na teret Zavoda zdravstvenog osiguranja.
KOMPLIKOVAN SISTEM
– Kod nas je veleprodajna marža (što dobavljači isporučuju) u FBiH osam posto, a u RS-u ide i do šest posto. Kod nas je to dosta kompleksno, jer imamo 10 ministarstava, 10 zavoda, 10 kantona, a RS ima faktički jedan. Oni su kao jedan kanton, jer su jedinstveni i tu se cijene formiraju na jednom mjestu. Oni su po tom pitanju dosta uređeniji nego FBiH, naglašava Šabaredžović.
Podsjeća da PDV svi plaćaju u istom iznosu.
– Uglavnom, ulazne cijene su tu negdje, ali maloprodajna cijena je različita. Ona je u Federaciji BiH, rekao sam, do 25 posto, mada većina apoteka uglavnom u maloprodaji koristi maržu oko 20 posto, a u RS-u oni je koriste ispod 15 posto. I otud ta razlika. Tako, ako uzmete preparat koji ste spominjali, to je otprilike 10 posto jeftinije u RS-u, kaže mr. ph. Šabaredžović.
Kaže da nas do ovakve situacije nije doveo samo sistem nego i nekompetentnost ljudi.
– Mi nikad nećemo da pribjegnemo jednom modusu, jer da postoji ministarstvo zdravlja na nivou države, ono bi dogovaralo cijene sa proizvođačima, kao što se radi u Velikoj Britaniji. Ili da se radi na osnovu farmakoekonomskih studija, jer vi onda uzmete u obzir i socijalni status i prosječnu platu, BDP, naglašava Šabaredžović.
OSLOBOĐENJE.BA
