Čuvanje na neodgovarajućim temperaturama jedan je od glavnih razloga za pojavu bolesti uzrokovanih trovanjem hranom. Ohlađena kvarljiva mesna jela, kuhano meso, piletina, kao i salate od krompira i tjestenine treba čuvati u odvojenim hladnjacima u kojima se nalaze kesice s ledom ili boce sa zamrznutom vodom.

Higijena prilikom pripreme i konzumiranja hrane te njeno pravilno čuvanje jedini je način da bismo bili sigurni da je hrana zdravstveno ispravna te spriječili pojavu bolesti. Bakterije se brže razvijaju i razmnožavaju na nekim vrstama hrane nego na nekim drugim.

Vrste hrane koje su podložne razvoju bakterija su: meso, perad, mliječni proizvodi, jaja, mesne prerađevine, ribe i druga morska hrana. Ove vrste hrane se nazivaju jako osjetljivom hranom. Ako se jako osjetljiva hrana zarazi bakterijama koje prouzrokuju trovanje i zatim se ostave u zoni opasne temperature, mogu izazvati trovanje hranom. Bakterije se brzo razmnožavaju kad je temperatura između 5°C i 60°C. To se zove zona opasne temperature. Vodite računa da hrana bude što kraće u zoni opasne temperature.

Trovanja hranom su češća ljeti

Trovanje hranom je češće ljeti a prvi razlog je taj da što su bakterije prisutne svuda u okolini, u tlu, zraku, vodi, kao i u tijelu ljudi i životinja. Ovi mikroorganizmi rastu brže za vrijeme ljetnih mjeseci. Većina bakterija koje uzrokuju trovanja hranom rastu brže na temperaturi od 32°C do 43°C. Bakterije za razvoj trebaju i vlagu, te je njihov rast još izraženiji kada je povećana vlažnost zraka.

U pravim uvjetima, štetne bakterije će se u mnogo većem broju umnožiti u hrani.

Drugi razlog su ljudi koji podržavaju razvoj bolesti vezanih za trovanje hranom za vrijeme ljetnih mjeseci. Ljudi provode više vremena van svojih domova. Kuhaju vani, odlaze na izlete, roštiljaju i kampiraju. Sigurnost koju pruža kuhinja, kontrolirano kuhanje na pravoj temperaturi, pravilno hlađenje hrane i pranje pribora, obično nisu dostupni. Na sreću, ljudi se ipak rijetko razbole od trovanja hranom iz razloga što većina ima dobar imunitet koji ih štiti od štetnih bakterija u hrani, ali i od ostalih štetnih mikroorganizama u okolini.

Potrošači mogu sebe zaštiti kod kuće odgovarajućim hlađenjem hrane i temeljitim kuhanjem kvarljive hrane. S obzirom da su trovanja hranom češća ljeti, potrošači trebaju poštovati nekoliko jednostavnih koraka kako bi sebi osigurali sigurniju hranu u toplim mjesecima.

Trovanje hranom se može spriječiti ako se spriječi zagađenje hrane bakterijama, pospremi i rukuje hranom tako da bakterije ne mogu rasti i razmnožavati se.

Četiri su najvažne stvari koje treba zapamtiti vezano uz pravilnu higijenu hrane a ukratko ih zovemo 4 Cs su: čišćenje (Cleaning), unakrsna kontaminacija (Cross contamination), hlađenje (Chilling), kuhanje (Cooking).

ČISTOĆA: redovno prati ruke i radne površine

Neoprane ruke su jedan od glavnih uzroka trovanja hranom.

• Prati ruke toplom vodom i sapunom prije nego što dođete u kontakt sa hranom, nakon korištenja toaleta, mijenjanja pelena i igranja sa kućnim ljubimcima;
• Kada jedete van kuće, potražite izvor tekuće (sigurne) vode za piće ili ponesite vodu za pripremanje i čišćenje. Dobro je pripremiti i pakovanja suhih i vlažnih papirnatih maramica za pranje ruku i radnih površina.

ODVAJANJE: unakrsna kontaminacija

Unakrsna kontaminacija za vrijeme pripremanja, pečenja i serviranja hrane jedan je od osnovnih uzroka trovanja hranom. Pažljivo zamotajte sirovo meso kako sokovi iz mesa u prenosivom hladnjaku ne bi došli u kontakt sa drugom hranom. Operite tanjire, pribor za jelo i daske za rezanje mesa prije nego ih ponovo upotrijebite za pečenu hranu.

HLAĐENJE: čuvati hranu na odgovarajućim temeperaturama

hladnjak 120x90Zalihe i ostatke hrane potrebno je čuvati u hladnjacima, odnosno na onim temperaturama koje sprečavaju porast kolonija bakterija i proizvodnju njihovih toksina. Kvarljive namirnice, kuhanu hranu i ostatke jela potrebno je obavezno spremiti u hladnjak čim je prije moguće. Ostatak od kuhanja trebalo bi brzo ohladiti i tada staviti u hladnjak. To se može učiniti na način da se ostatak kuhane hrane brzo pothladi na neki pristupačan način kao što je npr. hlađenje u sudoperu punom hladne vode, ili dijeljenjem ostataka hrane na više manjih dijelova, pothlađivanjem u hladnjaku za duboko hlađenje 10 minuta,a zatim premještanjem u hladnjak na uobičajenu temperaturu hlađenja. Hranu je potrebno odmrzavati na dnu hladnjaka, pod mlazom hladne vode ili u mikrovalnoj pećnici. Prije zamrzavanja velike količine hrane treba je razdijeliti u više posuda kako bi se što prije zamrznule. Važno je uvijek pogledati deklaraciju na pakiranju i kakve režime čuvanja hrane nalaže proizvođač.

KUHANJE: kuhati na odgovarajućim temperaturama

kuhanje 120x90Stručnjaci za sigurnost hrane saglasni su s tim da je hrana sigurno kuhana kada je grijana dovoljno dugo i na dovoljno visokim temperaturama kako bi se uništile sve štetne bakterije koje mogu uzrokovati trovanje hranom.

• Ukoliko niste sigurni da je hrana dovoljno pečena možete koristiti termometar. Hrana je gotova za jelo ako su sokovi u mesu bistri, tj. nisu ružičasti. Meso pečeno na roštilju se obično prije ispeče izvana.
• Na izletu težiti da se meso ispeče do kraja. Djelomično kuhanje hrane omogućava bakterijama da prežive i da se razmnože do te mjere da ih naknadno kuhanje više ne može uništiti.